Nedostatak vitamina D u trudnoći može dovesti do brojnih komplikacija, uključujući nižu porođajnu masu djeteta te razvoj brojnih autoimunih bolesti. Dosadašnja istraživanja ukazuju na povezanost niskih razina vitamina D u trudnica s razvojem astme kod djece, jedne od najčešćih kroničnih bolesti u dječjoj dobi. Oko 40% djece dobi od tri godine suočava se sa svakodnevnim otežanim disanjem, a do 6. godine života čak 20% djece razvije astmu.

Astma kao kronična bolest značajno utječe na fizički, emocionalni i socijalni aspekt života oboljelih osoba. Česti izostanci iz škole ili s radnog mjesta, ograničenja u tjelesnim aktivnostima te porast broja hospitalizacija imaju značajan socioekonomski utjecaj na društvo. Iako se astma može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, obično se javlja u djetinjstvu te popušta ili potpuno prestaje do odrasle dobi. Veza između prenatalnih razina vitamina D i razvoja astme u djetinjstvu već je dulje vrijeme nejasna. Dok promatračke studije pokazuju da više razine prenatalnog vitamina D mogu štiti od razvoja astme u djetinjstvu, klinička istraživanja dodatnog unosa vitamina D tijekom trudnoće nisu pružila slične zaključke.

Razumijevanje uloge hranjivih tvari, njihove doze i početka dodatnog unosa ključne su u razdoblju trudnoće. Premda se trudnicama danas preporučuje dodatni unos vitamina D, mnogima i dalje nije potpuno jasno uzimaju li pravu dozu i u pravom trenutku. Kako bi se postigla razina 25(OH)D u krvi od najmanje 30 ng/ml, smjernice Američkog endokrinološkog društva preporučuju dojenčadi, djeci i odraslima unos od 400-1000 IJ, 600-1000 IJ i 1000-1500 IJ vitamina D dnevno.

Cilj nedavnog preglednog rada bio je istražiti podatke 15-godišnje studije „Vitamin D Antenatal Asthma Reduction Trial (VDAART)“ te utvrditi postoji li uistinu povezanost između viših doza vitamina D u trudnoći i smanjenja rizika od razvoja astme u djetinjstvu.

VDAART studija bila je dvostruko slijepa, placebom kontrolirana , randomizirana studija provedena na trudnicama s osobnom ili obiteljskom poviješću alergija ili astme. Ukupno 435 trudnica raspoređeno je da svakodnevno prima prenatalni multivitamin koji sadrži 400 IJ vitamina D, s ili bez dodatnih 4000 IJ vitamina D. Intervencija je započela između 10. i 18. tjedna trudnoće.

Djeca čije su majke primale visoke doze vitamina D imala su 20 % manji rizik za razvoj astme u odnosu na djecu majki iz kontrolne skupine. Također, u istoj su skupini uočene niže razine IgE u serumu (osobe oboljele od astme imaju više razine IgE) te bolja funkcija pluća.

Na temelju podataka dobivenih proučavanjem VDAART studije, istraživači preporučuju što ranije određivanje statusa vitamina D u trudnica uz propisivanje dodatnog unosa u obliku dodatka prehrani. Daljnja bi istraživanja mogla pojasniti razumijevanje potencijalnog utjecaja vitamina D na ishode trudnoće i pojavu astme u ranoj dobi.