Povezanost između vitamina D i reproduktivnog zdravlja je potvrđena brojnim studijama koje istražuju njegovu ulogu u sindromu policističnih jajnika i endometriozi, čime se otvara mogućnost prevencije neplodnosti. Međutim, ostaje nejasno kako status vitamina D (25(OH)D) utječe na ishode in vitro oplodnje (IVF) i intracitoplazmatske injekcije spermija (ICSI).

Postoji pretpostavka da nedostatak vitamina D može negativno utjecati na funkciju endometrija, što bi moglo objasniti potencijalne izazove u rezultatima IVF/ICSI postupaka. Proučavanja su sugerirala da vitamin D može poboljšati ekspresiju ključnog proteina za implantaciju embrija i plodnost, stoga se pretpostavlja da njegova prisutnost direktno utječe na stopu implantacije kod žena koje prolaze kroz IVF/ICSI tretmane.

Vitamin D, kao steroidni hormon topljiv u mastima, ima važnu ulogu u različitim fiziološkim procesima. Njegovi endokrini učinci često su povezani s regulacijom kalcija i fosfora, bitnih za očuvanje zdravlja kostiju i rast. Primarni izvor vitamina D je kožna sinteza pod utjecajem ultraljubičastog B zračenja sunčevih zraka. Također se može unijeti kroz prirodne izvore kao što su ulje jetre bakalara, jaja i masna riba, te obogaćene namirnice poput mlijeka, jogurta i žitarica, kao i dodataka prehrani.

Europska agencija za sigurnost hrane i Institut za medicinu preporučuju minimalnu koncentraciju od 25-hidroksivitamina D (25(OH)D) u serumu od najmanje 50 nmol/L kako bi se očuvalo zdravlje mišićno-koštanog sustava i smanjili nepovoljni ishodi u vezi s trudnoćom.

Studija provedena od rujna 2020. do kolovoza 2021. na Odjelu za porodništvo i ginekologiju, reproduktivnu medicinu Sveučilišne bolnice u Švedskoj, obuhvatila je žene dobi od 18 do 38 godina koje su planirale IVF/ICSI tretman. Putem pošte su pozvane na sudjelovanje nekoliko tjedana prije posjeta klinikama, a regrutacija sudionica se kontinuirano provodila.

Sve sudionice su ispunile validirani upitnik o unosu vitamina D, a uzorci krvi za mjerenje koncentracije 25(OH)D u serumu prikupljeni su pri prvom posjetu klinikama nakon pristanka za sudjelovanje. Klinički podaci, uključujući dob, indeks tjelesne mase, pušačke navike, prethodni broj trudnoća i druge parametre, dobiveni su iz elektroničke baze podataka Reproduktivne medicine. Iz upitnika su dobiveni podaci o zemlji podrijetla, obrazovanju, fototipu kože, izloženosti UVB zračenju i unosu vitamina putem prehrane i dodataka.

Iz istraživanja proizlazi da otprilike 27% žena pati od nedostatka vitamina D, a ova poteškoća varira tijekom godine. Također, primijećeno je da žene s manjkom vitamina D često imaju probleme s neplodnošću duljeg trajana, a razlike se javljaju ovisno o zemlji iz koje dolaze.

Autori zaključuju da rezultati studije imaju važne kliničke implikacije i sugeriraju da bi se trebalo razmotriti rješavanje nedostatka vitamina D u liječenju neplodnosti, posebno kod ne-nordijskih žena. Strategije kao što su uzimanje dodataka prehrani te odgovorno izlaganje suncu mogu poboljšati razinu vitamina D i potencijalno utjecati na ishode in vitro oplodnje.

Što se tiče ograničenja studije, valja napomenuti da korišteni upitnik nije obuhvatio korištenje zaštitnih faktora tijekom izlaganja suncu, što bi moglo ograničiti interpretaciju rezultata.