Čimbenici rizika za razvoj astme razlikuju se s dobi. Roditeljska astma, prenatalni duhanski dim u okolišu i nedonoščad dobro su utvrđeni čimbenici rizika za astmu u dječjoj dobi. Štoviše, trenutni rezultati sugeriraju blage do umjerene uzročne učinke određenih ponašanja ili promjenjive izloženosti tijekom trudnoće (kao što je povećanje tjelesne mase ili pretilost majke, upotreba antibiotika ili paracetamola kod majke i majčin stres); tijekom perinatalnog razdoblja (kao što je porod carskim rezom); ili tijekom postnatalnog razdoblja (kao što je ozbiljna infekcija respiratornim sincicijskim virusom, prekomjerna tjelesna masa ili pretilost, izloženost vlazi ili plijesni u kućnom okruženju i onečišćenom zraku izvan njega) na astmu u djetinjstvu.

Može li kontroliranje majčine astme tijekom trudnoće spriječiti astmu kod djeteta? 

Rano uzimanje inhalacijskih kortikosteroida (ICS) i osiguravanje dobre kontrole astme tijekom trudnoće (ovo uključuje i druge lijekove osim ICS-a) smanjuje rizik od astme u djeteta.

Jednocentrična, dvostruko slijepa, randomizirana, kontrolirana australska studija provedena na 179 žena angažiranih prije 22 tjedna trudnoće potvrđuje da liječenje astme tijekom trudnoće vođeno FeNO smanjuje stopu astme u djece između 4 i 6 godina. Ova studija pokazuje zaštitni učinak inhalacijskih kortikosteroida.

Pušenje i grinje

Postoji vrlo malo podataka no u rizičnim situacijama preporučuje se izbjegavanje grinja tijekom trudnoće i dojenja.

Vitamin D

Smanjuje li uzimanje dodatka vitamina D tijekom trudnoće rizik od astme kod nerođene djece još nije potvrđeno, budući da su dostupne studije uglavnom kohortne ili kontrolne studije. Metaanaliza koja je sakupila 14 studija ove vrste (23 030 parova majka/dijete, 2073 slučaja astme) pronašla je pozitivnu povezanost između prehrane bogate vitaminom D i nižeg rizika od rođenja djeteta s trajnim hripanjem ili astmom (ILI, 0,78, P = 0,002).

Drugi vitamini

Uzimanje dodatka vitamina A tijekom trudnoće povezano je s povećanim rizikom od astme u djece, sugerira nedavna studija. Višak vitamina A (≥ 2,5 puta od preporučenog unosa) tijekom trudnoće bio je povezan s povećanim rizikom, dok je unos vitamina D blizak preporukama bio je povezan sa smanjenim rizikom od astme u djece školske dobi. Nikakva povezanost za visoke unose obje hranjive tvari ne ukazuje na antagonističke učinke vitamina A i D.

Longitudinalne analize uključivale su podatke prikupljene nakon 1, 2, 5 i 10 godina. Nizak unos vitamina D i E kod majke tijekom trudnoće povezan je s povećanim rizikom od razvoja astme kod djece u prvih 10 godina života.

Probiotici

Iako je prenatalna uporaba probiotika zanimljiva na konceptualnoj razini, metaanaliza nije pronašla pozitivnu povezanost, pa čak i negativnu povezanost u nekim studijama.

Stoga se u ovom trenutku ne može dati nikakav savjet. Autori metaanalize zaključili su da prenatalna ili rana primjena probiotika (Lactobacillus acidophilus) smanjuje rizik od atopijske senzibilizacije i smanjuje ukupnu razinu IgE u djece, ali ne mora smanjiti rizik od astme ili teškog disanja.

Omega 3

Jedina intervencijska studija koja se fokusirala na unos hrane tijekom trudnoće i njegov utjecaj na rizik od astme kod djeteta obuhvatila je 736 trudnica u 24. tjednu trudnoće. Te su žene primale 2,4 g n-3 LCPUFA (riblje ulje) ili placebo (maslinovo ulje) dnevno. Prema rezultatima na 695 djece, suplementacija ribljim uljem smanjuje rizik od astme (uporno hripanje ili astma) u dobi od 3 godine.