Postoje brojne definicije ovog sindroma, ali „dugi COVID“ (od engl. Long COVID) ili post-akutni COVID definira se kao prisutnost protrahiranih simptoma ili ponovno javljanje simptoma mjesec dana nakon početka akutne bolesti. „Dugi COVID“ dijeli se na „produljeni simptomatski COVID-19“ ako simptomi traju od 4 do 12 tjedana te „post-COVID sindrom“ ako simptomi traju dulje od 12 tjedana nakon infekcije koja klinički i epidemiološki odgovara COVID-19, a ne mogu se pripisati drugoj dijagnozi.

Zahvaćen može biti svaki organski sustav, a najčešći simptomi uključuju umor, nedostatak zraka, palpitacije, vrtoglavicu, bol, neurokognitivnu disfunkciju, nesanicu, intoleranciju napora, smanjenu mogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i sveukupno smanjenu kvaliteta života. Patofiziologija je multifaktorijalna i sam mehanizam nastanka bolesti nije u potpunosti razjašnjen. Usprkos brojnim studijama, komplikacije, liječenje i prognoza postakutnih posljedica COVID-19 nisu još dovoljno istraženi.

S obzirom na raznolikost kliničke prezentacije, liječenje i prevencija zahtijevaju multidisciplinarni pristup bolesti. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdili čimbenici rizika i patofiziološki mehanizmi i postavili pouzdaniji algoritmi dijagnostičke obrade, liječenja i praćenja bolesnika.

U ovom radu prikazujemo pregled dosadašnjih svjetskih spoznaja o „dugom COVID-u“ uz prikaz najčešćih post-COVID radioloških promjena u bolesnika liječenih u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Nina Vrsaljko, Klaudija Višković, Adriana Vince