Istraživanja jasno pokazuju da čak 20% djece pati od psihičkih teškoća, uključujući anksioznost, depresiju, poremećaje ponašanja, smetnje učenja, te sve češće probleme poput samoozljeđivanja, poteškoća s raznolikim identitetima i ovisnosti o digitalnim tehnologijama.

Negativna iskustva iz djetinjstva, promjene u obiteljskoj strukturi, prezaštićujući odgojni stil, nedostatak slobodnog vremena za igru i druženje s vršnjacima, društveni pritisci i sveprisutni utjecaj tehnologije – samo su neki od izazova koji su povezani s rastućim stopama problema s mentalnim zdravljem u djece.

Dodatno, nedavni događaji, poput pandemije COVID-19, rata u Ukrajini, globalne recesije i klimatskih promjena, značajno su povećali stopu anksioznosti i depresije u djece i mladih. Nužno je osigurati podršku za djecu koja se suočavaju s ovim problemima na svim razinama, uključujući obitelj, školu i zdravstveni sustav.

Zajednica ima odgovornost osigurati resurse putem zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih politika kako bi svako dijete koje se bori s mentalnim problemima dobilo pomoć. Napori usmjereni na smanjenje prevalencije negativnih iskustava iz djetinjstva, pružanje sveobuhvatne podrške obiteljima i djeci od najranije dobi te promicanje zdravih ponašanja i strategija za uspješno suočavanje s teškoćama mogu značajno ublažiti negativne posljedice ovih stresora na mentalno zdravlje djece.

Posebno važnu ulogu imaju pedijatri, koji su prvi u kontaktu s djecom i obiteljima, te imaju mogućnost prepoznavanja, prevencije i smanjenja simptoma, kao i pravodobnog upućivanja stručnjacima za mentalno zdravlje.

Marina Grubić