Empatija i razumijevanje tuđe patnje bi potpuno nestalo. Također, prestali bismo bježati od opasnih stvari, jer ih ne bi na vrijeme prepoznali. Kada na ovaj način osvijestimo ulogu koju emocije igraju u našim životima, zahvalni smo na emocijama i mudrosti koje nam one kroz svakodnevna iskustva daju.

Iako su emocije univerzalne i svako ljudsko biće doživljava emocije, način na koji se nosimo s njima se razlikuje od pojedinca do pojedinca. Također je poznato kako neki ljudi uspješno prepoznaju svoje emocije, izražavaju ih na socijalno prikladan način te znaju kako upravljati sa svojim emocijama, dok se drugi često osjećaju preplavljeno emocijama i teško prepoznaju svoje, ali i tuđe emocije. Emocionalna pismenost uči se od najranije dobi. Iako i djeca i odrasli često imaju problema s nošenjem s vlastitim emocijama,  dobra vijest je što je to skup vještina na kojima možemo raditi kroz cijeli svoj život.

Emocionalna pismenost, često poznata i kao termin emocionalna inteligencija odnosi se na skup vještina koje nam pomažu u prepoznavanju emocija, iskazivanju, razumijevanju te upravljanju s našim emocijama (Nelis i sur., 2011.)

Emocionalna pismenost sastoji se od četiri komponenti (Mayer i Salovey, 1997; prema Fiori i Vasely-Maillefer, 2018):

• Primjećivanje emocija
• Razumijevanje emocija
• Regulacija vlastitih emocija
• Korištenje emocija za održavanje ili pojačavanje vlastitih misli

Zašto nam je korisna emocionalna pismenost?

Korisnost emocionalne pismenosti istraživana je još od prvotnih istraživanja čimbenika emocionalne pismenosti. Emocionalna pismenost je pozitivno povezana s boljim mentalnim zdravljem i socijalnom dobrobiti (Sanchez Alvarez i sur., 2016) te kvalitetnijom i većom socijalnom mrežom (Zeidner i sur., 2012). Osim toga, postoje dokazi kako je razvijena emocionalna pismenost zaštitni čimbenik protiv razvoja mentalnih teškoća (Gross i Munoz, 1995) te sindroma izgaranja (Mikolajczak, Menil i Luminet, 2007).

Jedna mogućnost zašto je to tako jest da nam pojačavanje sposobnosti adekvatnog reguliranja emocija uz pravovremeno prepoznavanje emocija može zauzvrat pomoći u smanjenju količine neugodnih emocija. S druge strane, kao posljedica toga, moguće je da tada doživljavamo i više ugodnih emocija. U skladu s time, bolja emocionalna pismenost također pridonosi zadovoljstvu vlastitim životom (Delhom is sur., 2017) te otpornosti na stresne situacije (Limonero i sur., 2015). Osim toga, emocionalna pismenost povezana je s boljim akademskim uspjehom (Jaeger, 2003) produktivnoću na poslu (Daus i Ashanasy, 2005) i jačom grupnom kohezivnošću na radnom mjestu (Quidbach i Hansenne, 2009).

Razvoj svijesti o vlastitim emocijama – prvi korak prema regulaciji

Što više razvijamo svijest o našim emocijama, to s vremenom možemo jasnije vidjeti kako reagiramo kada nam se određena emocija pojavi. Tada ne samo da jasno vidimo kako naše emocije usmjeravaju naša ponašanja, već možemo i voljno odabrati kako drugačije reagirati i time držati emocije pod kontrolom.

Ponekad je ipak teško raspoznati emociju koju osjećamo. Često nemamo pravilnu riječ kojom bi je opisali. Stoga je kao jedan od prvih korak raspoznavanja emocija važno upoznati se sa šarolikim svijetom emocija. Pravovremenim prepoznavanjem činimo prvi korak u odmicanju od jakih, naročito neugodnih emocija koje mogu za nas i druge imati neželjene posljedice bez pravilne regulacije. U tome vam može pomoći kotač emocija koji vam može poslužiti za upoznavanje, ali i redovno prepoznavanje vaših emocija.

Reguliranje vlastitih emocija

Neugodne emocije često izazivaju u nama jake porive koji nas tjeraju da nešto poduzmemo po pitanju date situacije. U tim trenucima imamo izbor da slijedimo te porive ili da se ponašamo u skladu s našim vrijednostima. No ponekad su emocije toliko jake da nas preplave i teško nam je u tom trenutku iskontrolirati se. U takvim trenucima, potrebni su nam dodatni resursi kako si pomoći nositi se s neugodnim emocijama. Reguliranje vlastitih emocija nam može pomoći da “smanjimo” ili “pojačamo” njihovu glasnoću i da se ponašamo u skladu s onim što je nama važno. Tako porivi koje emocije izazivaju nam ne moraju diktirati život!

U nastavku slijedi nekoliko tehnika koje nam mogu pomoći u reguliranju emocija, među kojima su:

• Tehnike relaksacije – tehnika sigurnog mjesta
• Odvraćanje pažnje
• Tehnike umirivanja

Brošura “Emocionalna pismenost: Smjernice za roditelje, odgajatelje, nastavnike i sve koji žele znati više”