Podaci su prikupljeni presječnim istraživanjem metodom ankete u KBC „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu na prigodnom uzorku od 258 medicinskih sestara, a prikupljeni su podaci o sociodemografiji, provedbi intervencije 5 P (pitati, posavjetovati, procijeniti, pomoći, pratiti) za prestanak pušenja tijekom rada, stavovima i znanjima medicinskih sestara o intervencijama za prestanak pušenja te o pušačkom statusu samih medicinskih sestara.

Od 258 sudionika 43% odgovorilo je da uvijek pita pacijente koriste li duhanske proizvode. Samo 2,7% ispitanika navelo je da uvijek pomaže pacijentima u procesu prestanka pušenja, a istraživanje je pokazalo da je postotak onih koji su posljednje dvije godine pohađalo bilo kakvu edukaciju za stjecanje kompetencija za primjenu intervencija za prestanak pušenja još manji (2%). Čak 82% nikada nije prošlo takav tip edukacije.

Gotovo polovica (44%) uključenih ispitanika bili su pušači, a utvrđena je i razlika u znanju i stavovima medicinskih sestara u odnosu na njihov pušački status. Medicinske sestre koje puše češće su navele da ne trebaju svojim ponašanjem (nepušenjem) biti uzor bolesnicima u odnosu na one koje ne puše, a one i rjeđe pitaju pacijente o razlozima zbog kojih ne mogu prestati pušiti.

Marta Čivljak, Lovro Ačkar i Livia Puljak

Izvor: HKS