Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi, obilježava se s ciljem da se podigne svijest opće javnosti o dostojanstvu svih onih koji boluju od teških i neizlječivih bolesti, a koje im bitno skraćuju život, i pri tome trpe velike bolove, kao i da se svi senzibiliziraju za takav vid pomaganja onima koji se jedino mogu osloniti na pomoć drugih, i to ne samo na tjelesnoj, nego još više na duševnoj i duhovnoj razini.

Zdravstveni radnici, medicinske sestre i  tehničari imaju veliku ulogu u palijativnoj skrbi te su oni preuzeli ulogu koordinatora sustava palijativne skrbi u sustavu skrbi za bolesnika. U toj ulozi zadaća medicinskih sestara i tehničara je koordinacija i povezivanje svih dionika iz zdravstvene, socijalne i duhovne skrbi kao i službe specijalističke palijativne skrbi, predstavnike institucija i organizacija te lokalne samouprave, ustanove za edukaciju i neprofitne organizacije.

Kako bolesnicima pružiti maksimalnu skrb i dostojanstvenu smrt?

Dostojanstvo se bazira na samosvijesti i poštivanju donošenja bolesnikovih odluka.
Svaka osoba individua je za sebe, kako bolesnik i njegova obitelj, tako i zdravstveni profesionalci. Mnogo je tu faktora koji utječu na donošenje odluka u svakodnevnom radu, ali također izazova i dilema.
Dostupna palijativna skrb zakonska je obveza prema konvencijama Ujedinjenih naroda te se svi zajednički moramo zalagati za prihvaćanje palijativne skrbi kao ljudskog prava koje proističe iz prava čovjeka na dostupnost najvišeh mogućeg standarda fizičkog i mentalnog zdravlja.

Palijativna skrb afirmira život, a umiranje smatra prirodnim procesom; smrt se ne ubrzava niti se odgađa. Cilj palijativne skrbi je očuvanje najbolje kvalitete života do smrti.