Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da diljem svijeta 350 milijuna ljudi boluje od depresije, većina od njih odraslih, radno sposobnih. U Europi je ta brojka iznad 30 milijuna ljudi, čime je depresija jedna od najčešćih bolesti u državama članicama unije. Zabrinjavajuće je očekivanje porasta ovih brojki, pogoršanja stanja, posebno u kontekstu ozbiljne ekonomske i socijalne krize, ističe se na stranicama Europskog parlamenta. 

Naziv depresija potječe od latinskog izraza koji ukazuje na potištenost. U smislu kliničkog pojma, depresija se odnosi na poremećaj raspoloženja koji zahvaća naše misli, osjećaje i fiziologiju, pritom osoba, između brojnih simptoma može iskusiti osjećaj tuge, bezvrijednosti, krivnje, beznađa, bespomoćnosti, socijalne izolacije, poteškoće koncentracije i pamćenja u obliku otežanog i usporenog mišljenja, moguće je da se pojavi usporenost, ali i uznemirenost i razdražljivost. Radi se o kompleksnom problemu. Razlike mogu biti brojne i simptomi koji su česti u mlađoj dobi ne moraju odgovarati onima koji su najčešći u srednjoj ili starijoj dobi.

Podaci istraživanja pokazuju da je 2017. godine u Hrvatskoj 1% mladih u dobi između 15 i 24 godine, izjavilo kako boluje od kronične depresije, dok ta brojka na razini prosjeka mladih osoba u zemljama Europe iznosi 3.6%. Podaci u općoj populaciji (2019. g.) stavljaju Hrvatsku na treće mjesto koje dijeli s Njemačkom, sa 11.6% (Portugal 12.2%, Švedska 11.7%). Europski prosjek u općoj populaciji iznosi 7.2%. Depresija je češća kod žena u odnosu na muškarce, u svim zemljama članicama. Među starijim osobama učestalost kronične depresije na razini EU je iznosila 8.5%.

S obzirom na obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba (1. listopada), jedna starija osoba koja boluje od kronične depresije ovako je opisala svoje suočavanje sa starenjem i depresijom:

„Kako sam? Kad sam još tu, kad još svjesno znam da tako mora biti, da taj put moram proći…u duši sama! Nema prečice na krilima vjetra. Nema više ni krila, davno su podrezana. Na umjetan način gušiš želje ionako neostvarive. Nisi nezahvalna na svemu što je bilo dobro i svjesna onoga što si ti učinila da bude dobro, ali…pune vreće takvih „ali“ zatrpale su ti dušu, i to je to što te silno guši.“