Koji su nasljedni sistemski poremećaji povezani s hipertrofijom miokarda?

Različiti nasljedni sistemski poremećaji povezani su s hipertrofijom miokarda, a mogu uzrokovati i druge, nesrčane dismorfizme. Manifestiraju se rano u životu. To uključuje Noonanov sindrom i druge poremećaje koji su posljedica genetskih mutacija u RAS-MAPK signalnom putu. S hipertrofijom lijeve klijetke mogu biti povezane mitohondrijske miopatije, Friedreichova ataksija, autosomno recesivna bolest koja je posljedica defekta FXN (gena koji kodira mitohondrijski protein frataksin) te bolest pohrane glikogena tip III.

Koje su lizosomske bolesti nakupljanja povezane s hipertrofijom miokarda?

Lizosomske bolesti nakupljanja koje su povezane sa zadebljanjem stijenke miokarda uključuju Danonovu bolest, Pompeovu bolest, mukopolisaharidoze i Fabryjevu bolest. Danonova bolest je dominantna bolest povezana s X-om koja je posljedica genetskih defekata u LAMP2 (genu koji kodira membranski protein 2 povezan s lizosomom), a uzrokuje umjereno do teško zadebljanje stijenke miokarda, skeletnu miopatiju i intelektualnu nesposobnost. Pompeova bolest je autosomno recesivni poremećaj koji je uzrokovan nedostatkom kisele α-glukozidaze, što dovodi do intralizosomalnog nakupljanja glikogena i povećanja mase miokarda.

Što je Fabryjeva bolest?

Fabryjeva bolest je rijetka i kod nje često postoji kašnjenje u postavljanju dijagnoze. Prosječno prođe i 14 godina od pojave prvih simptoma do postavljanja dijagnoze.

Fabryjeva bolest nastaje kao posljedica nedostatka aktivnosti enzima glikohidrolaze α-galaktozidaze A. Primarna abnormalnost uključuje nakupljanje globotriaozilceramida u različitim tipovima stanica. U najtežim slučajevima ovo nakupljanje započinje već in utero. Nakupljanje globotriaozilceramida napreduje tijekom vremena i dovodi do oštećenja krajnjih organa. Ako se ne liječi, nakupljanje globotriaozilceramida može dovesti do prerane smrti. U klasičnim slučajevima Fabryjeve bolesti, početak simptoma javlja se u djetinjstvu, a komplikacije nastaju u odrasloj dobi. Terapija Fabryeve bolesti uključuje terapiju zamjene enzima ili terapiju šaperonom.

Koje su karakteristike Fabryjeve bolesti?

Organi koji su najčešće zahvaćeni su srce, bubrezi (glomeruloskleroza i proteinurija), te središnji i periferni živčani sustav (promjene bijele tvari, moždani udari i neuropatije). Česta klinička manifestacija Fabryjeve bolesti je hipohidroza. Druga uobičajena manifestacija je sistemska hipertenzija, koja je često posljedica koegzistirajućeg zatajenja bubrega. Nakupljanje globotriaozilceramida u kardiomiocitima, endotelnim stanicama i stanicama glatkih mišića dovodi do ishemije miokarda, abnormalnosti zalistaka i zadebljanja stijenke miokarda. Mogu se razviti dijastolička disfunkcija i zatajivanje srca, aritmije i bolest provodnog sustava.