Elektrokonvulzivna terapija (EKT) je već desetljećima terapija za teške poremećaje raspoloženja i psihotične poremećaje, a njezina je uporaba potkrijepljena dokazima o učinkovitosti i sigurnosti. Koristi EKT-a razlikuju se među pojedinim bolesnicima.
Postoje li neke nove terapije kao zamjena za EKT?
Tijekom posljednjih 15 godina, nove terapijske mogućnosti kao što su na primjer, stimulacija n. vagusa, transkranijalna magnetna stimulacija i intranazalna primjena esketamina, odobreni su za uporabu kod depresije. Ispitivanja koja su uspoređivala nove mogućnosti liječenja s EKT-om bila su neadekvatna, a niti jedan od ovih pristupa nije se smatrao zamjenom za EKT u slučaju teške depresije i kod određenih bolesnika sa psihozom.
Koliko je raširena uporaba EKT-a?
Studija provedena u SAD-u, pokazala je da se EKT nedovoljno koristi i da je metoda manje dostupna neosiguranim pacijentima i onima koji primaju njegu u javnim bolnicama. EKT se nedovoljno primjenjuje u nekim velikim zdravstvenim sustavima, ograničen je na bolničke ustanove i manje je dostupan manjinama, rasnim ili etničkim skupinama. Stigma i nedostatak znanja ograničili su korištenje i prihvaćanje EKT-a.
Koje su kliničke indikacije za EKT?
Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) je 2018. reklasificirala EKT uređaje iz klase III (visoki rizik) u klasu II (umjereni rizik, zahtijeva posebne kontrole) za uporabu u liječenju teških velikih unipolarnih ili bipolarnih depresivnih epizoda ili katatonije u djece od 13 godina ili starijih, čiji je poremećaj “otporan na liječenje ili koji zahtijevaju brzu reakciju zbog ozbiljnosti svog psihijatrijskog ili zdravstvenog stanja”.
FDA nije definirao pojmove "teško" i "otporan na liječenje" i nije naveo okolnosti pod kojima bi mogao biti potreban brzi odgovor. FDA također nije odlučio o drugim uporabama EKT-a u praksi, prepuštajući ih kliničkoj prosudbi. EKT je ispitan u kliničkim studijama i metaanalizama i za druga stanja, uključujući bipolarni poremećaj (manična ili miješana stanja), shizofreniju i Parkinsonovu bolest. Međutim, postoje izvještaji i o neregistriranoj, tzv. off-label uporabi EKT-a za liječenje samoozljeđivanja, autizma, poremećaja ponašanja, simptoma demencije i epileptičnog statusa. Međutim, ova izvješća su preliminarna. Primjena EKT-a u bolesnika s ovim stanjima trenutno se ne može podržati jer nema dovoljno dokaza.
Koje su nuspojave EKT-a?
Procijenjena smrtnost EKT-a je otprilike 2,1 smrtni slučaj na 100 000 liječenja. Najčešće komplikacije su akutni kardiopulmonalni događaji, za koje se procjenjuje da se javljaju u manje od 1% bolesnika liječenih EKT-om. Ozbiljne nuspojave povezane s EKT-om, koje su rijetke, uključuju srčane aritmije s ili bez hemodinamskih promjena, respiratorni distres, produljenu apneju, aspiraciju, produljenu paralizu i dugotrajne napadaje. Uobičajene, ali manje teške nuspojave su glavobolja, bol u čeljusti, mijalgije, mučnina i povraćanje nakon zahvata i umor. Sve ove blaže nuspojave spontano prolaze ili zahtijevaju samo simptomatsko liječenje.
Zabrinutost pacijenata, pružatelja usluga i javnosti oko kognitivnih oštećenja i dalje su prepreka za korištenje EKT-a. Suvremena praksa EKT-a rezultirala je manjim brojem kognitivnih nuspojava nego u prošlosti. Kognitivni učinci razlikuju se među pacijentima i EKT tehnikama. Nije bilo moguće predvidjeti kako pojedini pacijent može reagirati i biti oštećen, ali većina pacijenata ima blage ili umjerene teškoće pamćenja, koje se obično povlače u roku od nekoliko dana do tjedana nakon završetka EKT-a. U rijetkim slučajevima može se razviti konfuzno stanje ili delirij, koji zahtijevaju prekid liječenja.