x
x

Međunarodni dan epilepsije i Nacionalni dan oboljelih od epilepsije

  13.02.2023.

Međunarodni dan epilepsije, koji su 2015. godine inicirale međunarodne organizacije International Bureau for Epilepsy (IBE) i International League Against Epilepsy (ILAE), diljem svijeta se obilježava drugog ponedjeljka u veljači te će se ove godine obilježiti 13. veljače., a ove godine usredotočen na stigmu s kojom se suočavaju osobe koje žive s epilepsijom diljem svijeta. Dana 14. veljače 2023.g. je Nacionalni dan oboljelih od epilepsije u Republici Hrvatskoj.

Međunarodni dan epilepsije i Nacionalni dan oboljelih od epilepsije
Procjenjuje se da šest milijuna ljudi u Europi boluje od epilepsije, a svake se godine dijagnosticira 300.000 novih slučajeva bolesti. U Hrvatskoj boluje oko 40.000 ljudi.

Cilj obilježavanja Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnug dana oboljelih od epilepsije je javnost pobliže upoznati s ovom bolešću. Hrvatski sabor je 2008. godine donio odluku da se ovoj bolesti posveti nacionalni dan, na dan Sv. Valentina koji se smatra zaštitnikom oboljelih od epilepsije.

Riječ „epilepsija“ grčkog je podrijetla i znači napadaj, obuzetost. Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a karakterizirana je ponavljanjem neprovociranih epileptičkih napadaja. Epileptički napad je klinička manifestacija prekomjernog, abnormalnog i hipersinkronog izbijanja kortikalnih neurona određene regije ili šireg područja mozga. Postoje različiti tipovi epileptičkih napadaja, a isto tako i različiti oblici epilepsije. Međunarodna klasifikacija epileptičkih napadaja i epilepsija podložna je promjenama, što je posljedica novih saznanja o toj bolesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju. Procjenjuje se da šest milijuna ljudi u Europi boluje od epilepsije, a svake se godine dijagnosticira 300.000 novih slučajeva bolesti. U Hrvatskoj boluje oko 40.000 ljudi. Uzroci nastanka bolesti i simptomi izrazito su raznoliki – u  odrasloj dobi najčešći su uzroci moždani udari, ozljede glave, tumori i infekcije središnjeg živčanog sustava. Nasljedna predispozicija, tj. genetski čimbenici također imaju ulogu u pojavi epileptičkih napadaja. Prognoza bolesti ovisi  o konkretnim okolnostima koje su dovele do epilepsije. Ipak, kad se analiziraju rezultati liječenja kod velikog broja osoba s različitim oblicima epilepsije, može se reći da je bolest dobro kontrolirana u 2/3 onih koji redovito uzimaju optimalnu terapiju. Ostali pacijenti, tzv. farmakorezistentni bolesnici, kandidati su za neurokirurško liječenje koje se posljednjih godina značajno usavršilo i rezultira velikim postotkom uspješnosti. Uz ovu se bolest još uvijek, nažalost, vezuju brojne predrasude pa je stigmatizacija bolesti pacijentima ponekad teža i od bolesti same, što uz uobičajene zdravstvene probleme može rezultirati i psihičkim poteškoćama, kako bolesnika tako i članova njihovih obitelji.

Na sve to ukazat će se i ovim Nacionalnim danom oboljelih od epilepsije, odnosno i Međunarodnim danom epilepsije, bolesti od koje su bolovale i mnoge poznate i uspješne osobe u povijesti poput Napoleona Bonapartea, Julija Cezara, Alfreda Nobela, Vincenta Van Gogha i drugih.