Naime, istraživanja su iznijela kako je ketogena dijeta jednako učinkovita kao i kalosotomija (corpus callostomy) te stimulacija živca vagusa (vagal nerve stimulation).

Istraživanje predvođeno liječnicima iz dječje bolnice u Houstonu (Texas Children`s Hospital) uključilo je 210 pacijenata s terapijski rezistentnom epilepsijom (otprilike s 290 prethodnih terapija) u dobi od osam mjeseci do dvadeset godina. Potom se 150 pacijenata podvrgnulo terapiji stimulacije živca vagusa, te 44 kirurškom zahvatu kalosotomije, dok je 98 pacijenata provodilo ketogenu dijetu u periodu od siječnja 2010.godine do studenog 2015.godine.

U istraživanju je primjena ketogene dijete uključivala pojačan unos masti te snižen unos ugljikohidrata u omjeru 4:1.
Naime, prethodna su istraživanja pokazala kako se povećanim unosom masti (pojačana konzumacija riba bogatih masti poput lososa, jaja, punomasnih sireva, orašastog voća, avokada) te ograničenim unosom ugljikohidrata pacijent uvodi u stanje ketoze što pomaže u kontroli epileptičkih napadaja.

Učinak pojedinih terapija ispitivao se telefonskim intervjuom s roditeljima. Intervju je obuhvaćao pitanja vezana uz frekvenciju napadaja, kognitivne i bihevioralne elemente, kvalitetu života i zadovoljstvo terapijom ketogenom dijetom.

Rezultati provedenog istraživanja pokazali su kako je smanjenje atoničkih i generaliziranih napadaja za 50% nastupilo u približno 54% ispitanika u terapiji kalosotomijom, 52% u terapiji stimulacije vagusa te u 63% s provođenjem ketogene dijete. Isto tako, pokazalo se kako je poboljšana kvaliteta života u 63% pacijenata s provedenom kalosotomijom, u 44% pacijenata sa stimulacijom vagusa te u 48% pacijenata s uvedenom ketogenom dijetom.

Međutim, istraživači su pri iznesenom napomenuli kako sva djeca ipak ne mogu podnijeti režim ketogene dijete, s obzirom na ograničen unos ugljikohidratima bogate hrane te razne nuspojave dijete.
Isto tako, naglasili su kako provedenim istraživanjem ipak nije obuhvaćen dovoljan broj pacijenata kako bi se postigao statistički značaj.
Premda, dobiveni rezultati predstavljaju svojevrsne preporuke za provođenje ketogene dijete osobito u pacijenata koji prethodno nisu reagirali na dva do tri terapijska režima.

Na američkom skupu istraživači iz McMaster Children's Hospital  također su iznijeli podatke sakupljene u istraživanju povezanosti brzine uvođenja ketogene dijete u pacijenata s terapijski rezistentnom epilepsijom s terapijskim rezultatima. 
Naime, u 60% pacijenata u kojih se dijeta uvodila postepeno (omjer masti-ugljikohidrata= 0.6 u šest mjeseci) dokazani su povoljni terapijski učinci sa smanjenom učestalosti epileptičkih napadaja. 
Taj podatak iznimno je značajan, naglasili su istraživači, s obzirom da je postepeno uvođenje ketogene dijete u tom slučaju moguće provoditi i u nehospitaliziranih pacijenata.

Na skupu je doduše izneseno i istraživanje s John Hopkins University u kojem su se ispitivale nuspojave modificirane Atkinsonove dijete (dijeta slična ketogenoj, ali sa značajno manjim omjerom masti-ugljikohidrata) u odraslih osoba s epilepsijom. U navedenom istraživanju utvrđivao se utjecaj modificirane Atkinsonove dijete prvenstveno na lipidogram pacijenta. 
Rezultati u sklopu ovog istraživanja pokazali su kako pacijenti koji su provodili dijetu nemaju značajnijih promjena u parametrima poput ukupnog kolesterola, HDL, LDL (ukupni) vrijednostima u odnosu na kontrole. Premda se u pacijenata koji su provodili dijetu nađene značajno povišene vrijednosti malih i gustih LDL-čestica u odnosu na kontrolu.
Istraživači su ovim istraživanjem na skupu naglasili potencijalni povećani kardiovaskularni rizik u odraslih osoba koje dugotrajno provode modificiranu Atkinsonovu dijetu te iskazali važnost praćenja lipidograma u takvih pacijenata.