Koji čimbenici mogu povećati osjetljivost osobe na onečišćenje zraka?

Čimbenici kao što su starija dob, prethodne kardiovaskularne bolesti, kardiovaskularni čimbenici rizika, plućna bolest i imunosupresija mogu povećati osjetljivost osobe na onečišćenje zraka. Društvene determinante zdravlja kao što su nejednakost u prihodima, siromaštvo, manjak hrane, manjak zelenila te blizina autocesta i industrijskih objekata povezane su s povećanom izloženošću zagađivačima i kardiovaskularnim bolestima povezanim s onečišćenjem.

Kako klimatske promjene pogoršavaju štetne učinke onečišćenja zraka na zdravlje?

Ekstremi temperature i varijabilnost temperature povezani su s povećanom smrtnošću od infarkta miokarda i moždanog udara.

Čvrste čestice (PM) najtemeljitije su proučavana komponenta onečišćenja zraka i snažno su povezane s višestrukim zdravstvenim učincima. PM se kategorizira na grube čestice (srednji promjer aerodinamičke mase, <10 μm [PM10]), fine čestice (<2,5 μm [PM2,5]) i ultrafine čestice (<0,1 μm [PM0,1]).

Klimatske promjene pogoršavaju štetne učinke onečišćenja zraka na zdravlje kroz više kaskadnih mehanizama. Visoke temperature pospješuju stvaranje prizemnog ozona, a također povećavaju rizik od šumskih požara i prašnih oluja. PM2,5 od šumskog dima i pješčanih oluja povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, s procjenama učinka koje su slične onima za antropogene PM2,5. Visoke temperature također povećavaju potražnju za električnom energijom, što zauzvrat povećava izgaranje fosilnih goriva i onečišćenje. Ekstremi temperature i varijabilnost temperature povezani su s povećanom smrtnošću od infarkta miokarda i moždanog udara.

Je li zagađenje okoliša PM2,5 povezano s hipertenzijom?

Dugotrajna izloženost zagađenju povezana je s povećanom učestalošću novonastale hipertenzije, što sugerira da je onečišćenje zraka nedovoljno prepoznat čimbenik rizika koji se može ukloniti za vodeći uzrok smrti u svijetu.

Zagađenje okoliša PM2,5 uzročno je povezano s višestrukim čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti – prije svega hipertenzijom i dijabetesom. Kratkotrajna povećanja razine PM2,5 u okolini, kao i kratkoročna eksperimentalna izloženost ljudi zagađenju, povezani su s promjenama vaskularnog tonusa i povišenim krvnim tlakom. U prosjeku, povećanje izloženosti PM2,5 od 10 μg po kubičnom milimetru tijekom prethodnog dana povećava sistolički i dijastolički krvni tlak za 0,5 do 1,0 mm Hg, sa širokim rasponom reakcija i, kod nekih osoba, povišenjima od 5 do 10 mm Hg. Dugotrajna izloženost povezana je s povećanom učestalošću novonastale hipertenzije, što sugerira da je onečišćenje zraka nedovoljno prepoznat čimbenik rizika koji se može ukloniti za vodeći uzrok smrti u svijetu.

Metali koji su povezani s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti

Olovo je poznati čimbenik rizika za hipertenziju. Donedavno se smatralo da olovo ima malo toksičnih učinaka u odraslih pri razinama u krvi ispod 40 μg po decilitru. Međutim, novi podaci iz dugoročne studije praćenja 14.289 američkih sudionika Trećeg nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani, koji su imali srednju razinu olova krvi od 2,71 μg po decilitru, sugeriraju da postoji odnos između olova i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a proteže se do razine olova u krvi ispod 3 μg po decilitru. Na temelju ovih nalaza, broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti u Sjedinjenim Državama mogao bi biti i do 10 puta veći od trenutnih procjena.

U vodenom okruženju, metalna i anorganska živa se pretvara u vrlo otrovnu metil živu. Odavno je poznato da je metil živa moćan razvojni neurotoksik. Nedavni podatci upućuju na to da je također povezana s povećanjem rizika od smrti od kardiovaskularnih bolesti i nefatalnog infarkta miokarda ovisno o dozi.

U Sjedinjenim Državama, povišene razine arsena u podzemnim vodama nalaze se u sjevernoj Novoj Engleskoj i na jugozapadu. Dokumentirane su dosljedne povezanosti doze i odgovora između izloženosti arsenu i koronarne bolesti srca, bolesti perifernih arterija i šećerne bolesti tipa 2.