x
x

Održan 19. pedijatrijski kongres u Kninu

  16.06.2020.

Jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjeg doba, u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj upravo su prekomjerna tjelesna masa i debljina. Ta stanja uhranjenosti prepoznata su kao rizični čimbenici za razvoj svih pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti; kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, nekih karcinoma, kronične opstruktivna bolest pluća te mentalnih poremećaja.

Održan 19. pedijatrijski kongres u Kninu

O tome je govorila prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, specijalistica epidemiologije u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i voditeljica projekta „Živjeti zdravo“.

Kada govorimo o statusu uhranjenosti djece u Hrvatskoj, prema podacima Europske inicijative praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) prema preliminarnim rezultatima iz 2019. godine vidljivo je da svako treće dijete u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Problem je izraženiji u dječaka (36,9%) nego u djevojčica (32,7%). Među dječacima u dobi od 8 godina, najviše dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom je u mediteranskom dijelu Hrvatske, njih čak 41,6%. Za napomenuti je da je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u razdoblju 2015. – 2019. najviše narastao u mediteranskom dijelu Hrvatske, sa 27,3% na 33,1% u zadnjih četiri godine. Ako usporedimo te podatke s podacima Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska se nalazi na visokom petom mjestu po udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Zanimljivo je istaknuti da se ispred Hrvatske na toj ljestvici nalaze mahom mediteranske zemlje, Španjolska, Grčka, Italija te Malta.

Prof. Musić Milanović istaknula je kako su redovita tjelesna aktivnost te pravilna i raznovrsna prehrana već od djetinjstva važne odrednice zdravlja. To je i ulaganje u budućnost obzirom da fizički aktivni mladi ljudi lakše usvajaju zdrav način života (npr. izbjegavanje duhana, alkohola i droga) te pokazuju veći uspjeh u školi. Stoga se aktivnosti usmjerene promicanju aktivnih stilova života protežu velikim djelom Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ kojim se informira, educira i senzibilizira građane Republike Hrvatske svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života; pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, prevenciji debljine te očuvanju i promicanju mentalnog i spolnog zdravlja. Osim edukacije, kroz program se stavraju i okolišni uvjeti u kojima se stečeno znanje može primijeniti. Za učinkovitu provedbu tih aktivnosti potrebno je sveobuhvatno djelovanje koje podrazumijeva intersektorsku suradnju i multidisciplinarno provođenje aktivnosti, uključujući sve zainteresirane strane društva te  djelovanje na nacionalnoj, lokalnoj i individualnoj razini.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr