Podaci iz 63 kohortne studije s više od 100.000 bolesnika pokazuju da su pacijenti odabrani za liječenje klozapinom, iako teže bolesni, dulje ostali na antipsihotičkom tretmanu te imali manje slučaja hospitalizacije od pacijenata koje su kliničari odabrali za liječenje ne-klozapinskim antipsihoticima druge generacije.

Iako su bolesnici liječeni klozapinom imali manje ekstrapiramidalnih simptoma i potrebu za antikolinergicima, liječenje klozapinom također je bilo povezano s većim kardiometaboličkim štetnim učincima (poput povećanja tjelesne težine, sistoličog i dijastoličkog krvnog tlaka, triglicerida, glukoze, inzulina, inzulinske rezistencije i rizika od dijabetesa).

Stoga, trebalo bi odvagnuti rizike i koristi te preispitati relativno malu upotrebu klozapina u bolesnika sa shizofrenijom, posebice u onih s nedovoljnim ishodima liječenja.