Rezultati navedenih studija, naime, pokazuju da 90% moždanih udara nastaju kao posljedica faktora rizika na koje se može utjecati.

U području primarne i sekundarne prevencije moždanog udara tijekom proteklih godina ponovno se ističe važnost primjene antiagregacijske i antikoagulantne terapije u indiciranim slučajevima, kao i važnost promjene životnog stila uz otkrivanje i liječenje čimbenika rizika, u prvom redu arterijske hipertenzije, dijabetes melitusa, hiperlipidemije, srčanih oboljenja, pušenja, prekomjernog pijenja alkoholnih pića i stresa, da spomenemo samo one najčešće. Rezultati Interstroke studije (The Lancet 2010.), pokazali su da 10 čimbenika rizika, na koje možemo utjecati, objašnjavaju 90% svih moždanih udara, stoga je neophodno otkriti ih, liječiti i držati pod kontrolom.

Rezultati velikih studija pokazuju važnost prehrane, s naglaskom na mediteransku prehranu (PREDIMED Study, R.Estruch, NEJM 2013., Gardner H. et al. Am.J.Clin.Nutr.2011.), važnost voća i povrća u prehrani (He FJ et al. The Lancet 2006., Yan Qu et al. Stroke, 2014.), te redovitu tjelesnu aktivnost (Finger Study, The Lancet 2015., Mc.Donnel M., Stroke 2013., Howard V. et al., Stroke 2015., AHA/ASA Guidelines for Primary Prevention of Stroke, Stroke Oct.2014.).

Novije studije pokazale su da je nužno potrebna hitna dijagnostika i liječenje bolesnika s TIA-om kako bi se spriječio nastanak nove TIA-e ili moždanog udara. Značajna stenoza karotidnih arterija se prema rezultatima novih studija mora operirati unutar dva tjedna, a svakako se ne bi smjelo čekati do šest tjedana kako je ranije bilo preporučivano jer većina recidiva moždanog udara događa se u prvih nekoliko tjedana.

U tijeku su studije koje uspoređuju karotidnu endarterektomiju u odnosu na postavljanje stenta, čije rezultate očekujemo s nestrpljenjem.

Novi antikoagulacijski lijekovi koji su u nedavno objavljenim studijama pokazali sličnu ili bolju učinkovitost od varfarina, otvaraju nove mogućnosti u prevenciji  moždanog udara u bolesnika sa srčanim bolestima, a pogotovo u bolesnika s fibrilacijom atrija jer više neće biti potrebne učestale kontrole koagulacijskih parametara, a i značajno bi se mogla smanjiti učestalost neželjenih događaja kod kombinirane primjene drugih lijekova koji su bolesniku potrebni. (AHA/ASA A Guidelines for the Prevention of Stroke in Patients with Stroke and Transitory Ischemic Attack, Stroke, may 2014.).

S obzirom na dokazane mogućnosti i rezultate kako primarne, tako i sekundarne prevencije, one su obje nezaobilazni elementi na području moždanog udara i ostalih vaskularnih poremećaja.

Akademkinja Vida Demarin

Međunarodni institut za zdravlje mozga