U radu je ispitivana izloženost medicinskih sestara profesionalnom stresu u ambulantama obiteljske medicine. Korišten je uzorak od 20 ambulanti, u četiri doma zdravlja na području grada Zagreba. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 73 ispitanika, od čega 69 medicinskih sestara (94,5%) i 4 medicinska tehničara (5,5%). Od ispitivačkih metoda i obrazaca korišteni su: Upitnik sociodemografskih karakteristika, Proširena skala stresa u sestrinstvu (The Expanded Nursing Stress Scale“(ENSS); French, Lenton, Walters i Eyles, 1995.), te Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu. Rezultati su obrađeni korištenjem statističkog paketa SPSS 18.

Na osnovu dobivenih rezultata pronađena je povezanost sa stresorima koji se tiču preplavljenosti poslom i vremenskim pritiscima, što je karakteristična pojava vezana za posao medicinske sestre u ambulantama obiteljske medicine. Prvi izvor profesionalnoga stresa kod medicinskih sestra koje rade u ambulantama obiteljske medicine je strah od neuspjeha u ispunjavanju radnih obveza i interakcija s nasilnim bolesnicima. Drugi najistaknutiji oblik profesionalnoga stresa kod ispitivanog uzorka jest suočavanje sa smrću i umiranjem.

Većina ispitanika u uzorku ne pokazuje znakove sagorijevanja, a svega 11% njih spada u skupinu visokog stupnja sagorijevanja. Najzastupljeniji pokazatelj sagorijevanja jest doživljaj posla kao: „zamoran i rutinski“.

Na osnovu rezultata proizlazi potreba za uvođenjem novih metoda psihološke podrške i pomoći u cilju redukcije izvora profesionalnoga stresa kod medicinskih sestara u ambulantama obiteljske medicine, čemu treba usmjeriti i zdravstvenu reformu.

Jasna Sunčana Škrinjarić, Dubravka Šimunović