Rezultati ovog istraživanja prezentirani su na kongresu EAN 2017. godine (Congress of the European Academy of Neurology).

Između 0,04% i 1,3% bolesnika s migrenom ima i supkliničku hipotireozu, a povezanost ve dvije bolesti još nije istražena.

U presječnom istraživanju sudjelovalo je 45 ispitanika s migrenom bez aure koji su imali dijagnosticiranu i supkliničku hipotireozu u razdoblju od siječnja 2015. do veljače 2016. godine.

Supklinička hipotireoza definirana je kao vrijednosti TSH >4,5 mU/L i normalna vrijednost tiroksina (T4) od 4,5 do 13 µg/dL.

Prosječna dob pacijenata bila je 62 godine, 52% su bili muškarci. Jedna četvrtina imala je hipertenziju i 15% bolest štitnjače u obiteljskoj anamnezi. Srednje vrijednosti TSH bile su 10,6 mU/L i slobodnog T4 8,2 µg/dL.

Podaci o migrenama i sociodemografski podatci izvučeni su iz dnevnika glavobolja i kratkog upitnika o kvaliteti života (SF-36).

Primarni ishod bio je učinak levotiroksina u dozi od 50 do 100 mg na dan na težinu glavobolje korištenjem vizualno analogne skale na ljestvici od 1 do 10 te mjesečna učestalost migrene u razdoblju od 2 mjeseca.

Iz studije su isključeni bolesnici s ostalim primarnim glavoboljama i kroničnim bolestima koje mogu prommijeniti vrijednosti hormona štitnjače, te bolesnici koji uzimaju lijekove koji mogu utjecati na status hormona štitnjače te oni s psihijatrijskim komorbiditetima.

U bolesnika liječenih levotiroksinom težina migrene je smanjena sa 6,54 na 1,23 (P = .001). Učestalost migrene je smanjena s 14,68 na 1,86 (P < .001).Trajanje migrene je isto tako smanjeno sa 186 sati na 1,44 (P = .09).

Istraživači preporučuju da bolesnici s migrenom svakako naprave standardne pretrage funkcije štitne žlijezde.

Međutim, potrebno je napraviti prospektivna placebo kontrolirana klinička ispitivanja kako bi se potvrdili ovi rezultati.