Predviđa se nova profesija, podatkovni znalac ili znanstvenik (engl. Data Scientist) u javnom zdravstvu koji poznaje podatkovne tehnike primjenjive na strukturirane i nestrukturirane podatke, može dizajnirati jednostavne i učinkovite modele i algoritme, i poznaje područje za koje radi, tj. javno zdravstvo. Radi se, dakle, o horizontalnom podatkovnim znalcu ili znanstveniku koji, za razliku od vertikalnog, ima vještine i znanja iz raznih područja. Naime, vertikalni podatkovni znalci ili znanstvenici imaju veliko znanje u uskom području, npr. statističari, programeri, matematičari, inženjeri, medicinari i sl. gdje svaki od njih ima ogromno znanje i vještine u uskom svom području za koje je bazično osposobljen. Prenesimo ovo razmišljanje na hrvatsku situaciju, status i javnozdravstvenu analitiku. Što bi to značilo? To bi značilo prijeći s postojećih fragmentiranih i razasutih baza podataka na harmonizirane baze podataka, dodati nove suvremene izvore informacija poput društvenih mreža i sličnih tehnoloških rješenja, inzistirati na brzom i efikasnom prenošenju nestrukturiranih podatka u strukturirane, te na permanentnoj prostornoj i vremenskoj analitici. Prije svega, potrebno je postići konsenzus profesionalnih i edukacijskih institucija oko intersektorskih (npr. medicinski fakulteti i zdravstvena veleučilišta te zavodi za javno zdravstvo) i interdisciplinarnih djelovanja (npr. specijalizacije unutar javnog zdravstva, te preventivne i kurativne medicine).

Edukacijske ustanove trebaju ugraditi osnove za buduće podatkovne znalce ili znanstvenike u svoje kurikule i, kroz specijalizacije, omogućiti njihovo usavršavanje. U neposrednoj praksi, treba upoznavati javnozdravstvene profesionalce s projektima izabranih zemalja Europske unije.

Hrvatsko javno zdravstvo treba početi s definiranjem potencijalnog programa u području „big data“ te pripremiti odgovarajuću znanstvenu aplikaciju. Osnovni edukacijski cilj bio bi upoznavanje i razumijevanje novog modela procesiranja javnozdravstvenih podataka.

Silvije Vuletić