Mladi hrvatski znanstvenici o procesu razdvajanja kromosoma u ljudskim stanicama
17.10.2017.
Ugledni znanstveni časopis Developmental Cell, jedan od najprestižnijih na području stanične biologije, je na naslovnici svog posljednjeg izdanja objavio rezultate najnovijeg istraživanja grupe prof. dr. sc. Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) koji mijenjaju dosadašnje shvaćanje procesa razdvajanja kromosoma u ljudskim stanicama.
Rezultati ovog istraživanja ujedno predstavljaju i jedne od ključnih rezultata cjelokupnog projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) vrijednog više od 2 milijuna eura u sklopu kojeg se grupa prof. Tolić bavi istraživanjima diobe stanica.
Prvi autori objavljenog rada mladi su hrvatski znanstvenici Kruno Vukušić i Renata Buđa, doktorandi s Instituta Ruđer Bošković, a u istraživanju je sudjelovala i Agneza Bosilj, doktorandica s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, te diplomandica Ana Milas.
Eksperimentalni dio rada vodila je prof. dr. sc. Iva Tolić s IRB-a, a teorijski dio prof. dr. sc. Nenad Pavin s PMF-a.
Samo istraživanje bilo je interdisciplinarno te je osim molekularne biologije, genetike, napredne mikroskopije i korištenja laserskih škara, uključivalo i teorijsko modeliranje razdvajanja kromosoma.
U svom radu, mladi hrvatski znanstvenici pokazali su da premošćujući mikrotubuli, koji poput mosta povezuju dva snopa kromosomskih mikrotubula, igraju bitnu ulogu tijekom anafaze, ključne faze diobe stanica za koju znanstvena zajednica još uvijek nije u potpunosti sigurna kako funkcionira, pogotovo u ljudskim stanicama.
Izvođenjem mikrozahvata unutar živih stanica, naši su znanstvenici laserskim škarama prerezali jedno kromosomsko vlakno te opazili da se sestrinske kromatide usprkos tome nastavljaju razdvajati ukoliko je premošćujuće vlakno sačuvano.
Premošćujuća vlakna ponašaju se tako da, kližući jedno preko drugoga kao klizne ljestve na vatrogasnom kamionu, odguruju pridružena kromosomska vlakna i sestrinske kromatide jedne od drugih, a u nedostatku premošćujućih vlakana, dioba stanice ne odvija se ispravno.
Važnost rezultata objavljenog rada očituje se u činjenici da doprinosi povećanju temeljnog znanja o staničnoj diobi na molekularnoj razini te razumijevanju osnovnih mehanizama diobe stanice što ostavlja prostor za njihovu regulaciju i manipulaciju u procesima nastanka i liječenja tumora te drugih bolesti vezanih za staničnu diobu.