Zanimljivo je da je upravo za razvoj asimetrične organokatalize, dodijeljena Nobelova nagrada za kemiju za 2021.

Naime, različita područja istraživanja i industrija ovise o mogućnostima znanstvenika da na brzi i 'zeleni' način stvore molekule od kojih se mogu dobiti novi i izdržljiviji materijali s različitim funkcijama bilo da je riječ o pohranjivanju energije u baterijama ili liječenju bolesti.

Upravo je takav razvoj novih kemijskih reakcija kontroliranjem povezivanja atoma ili manjih molekula u složenije sustave, točno određene geometrije, u fokusu istraživanja znanstvenika iz Grupe za asimetričnu organokatalizu koju vodi dr. sc. Matija Gredičak u sklopu Laboratorija za biomimetičku kemiju na IRB-u.

Procesi stvaranja molekula ključni su ne samo za akademska istraživanja, već i primjenu u industriji, s obzirom na to da omogućuju izgradnju novih funkcionalnih materijala, ali i nekih poznatih prirodnih spojeva, te tako doprinose očuvanju biljnog i životinjskog svijeta koji bi se inače eksploatirali za njihovo dobivanje. 

Farmaceutska industrija u neprekidnoj je potrazi za derivatima koje mogu ispitivati kao spojeve kandidate za nove lijekove, ali i koji bi omogućili poboljšanje određenih svojstava i učinkovitosti postojećih lijekova. Kako bi ti postupci bili što učinkovitiji i što manje štetni za okoliš znanstvenici konstantno rade na poboljšanju postojećih protokola kojima se dobivaju takvi derivati.

Razvoj efikasnih sintetskih metoda je u fokusu farmaceutske industrije, s obzirom da omogućuju brži, ekonomičniji i energetski prihvatljiviji pristup razvoju novih farmaceutika. Nastavak istraživanja bit će usmjeren na implementaciju tehnologije u industrijske uvjete, za što je planirana suradnja s gospodarskim sektorom.