Prekomjerna upotreba soli uzrokuje povišenje krvnog tlaka kojeg povezujemo s pojavom bolesti srca i moždanim udarom, odnosno bolestima koje su danas vodeći uzroci smrti u svijetu. Pretjerani unos soli povezan je i s rakom želuca, bolestima bubrega i pojavom bubrežnih kamenaca, osteoporozom, pojavom edema. Od svih javnozdravstvenih strategija, smanjenje unosa soli u prehrani je jedna od najlakše provedivih javnozdravstvenih mjera. Za njezinu primjenu najvažnija je međusektorska suradnja, posebno s prehrambenom industrijom, s ciljem smanjenja sadržaja soli, odnosno soli u proizvodnom procesu, uvođenju zakonske regulative uz obavezno označavanje sadržaja natrija na deklaraciji proizvoda te zdravstveno odgojnim mjerama na području promicanja pravilne prehrane. 

Gotovo 80% soli koju dnevno konzumiramo odnosi se na „skrivenu” sol!

Veći dio soli koji unosimo u organizam skriven je u gotovoj ili polugotovoj hrani. Prije kupnje svakako pažljivo pročitajte na deklaraciji proizvoda koliki je sadržaj natrija.

Izbjegavajte hranu s razmjerno visokim sadržajem soli:

• pečene proizvode kao što su kruh, peciva te zobene ili kukuruzne pahuljice;

• suhomesnate proizvode: salame, kobasice, hrenovke, paštete i druge slične proizvode;

• konzervirano voće i povrće;

• „brzu“ hrana kao što su pizza, hamburgeri ili prženi krumpirići;

• procesuiranu smrznutu hranu;

• gotove umake, senfove, majonezu, juhe iz vrećice;

• grickalice kao što su čips, štapići, kikiriki, pistaciji, kokice;

• tvrde sireve, sirne namaze, lisnato tijesto;

• pazite na konzumaciju mineralne vode koja sadrži natrij. 

Kako bi se snizila razina soli pomaže i hrana s razmjerno dosta kalija, kao što su: rajčice, grah, grašak, peršin, kupus, špinat, orasi, banane, datulje, papaja ili sok od naranče.