x
x

Akcijski plan za kontrolu virusnih hepatitisa

  27.07.2017.

Virusni hepatitisi zarazne su bolesti koje predstavljaju veliki javnozdravstveni problem, a uzrokovani su s pet različitih virusa A, B, C, D i E.

Akcijski plan za kontrolu virusnih hepatitisa
Najvažniju ulogu u ostvarivanju ciljeva akcijskih planova za kontrolu virusnih hepatitisa imat će liječnici primarne zdravstvene zaštite, koji su u prvom kontaktu s oboljelima i trebaju prepoznati potencijalne faktore rizika i testirati pacijente na biljege virusa hepatitisa B i C.

Kronični hepatitis B i C odgovorni su za 96% smrtnosti vezane uz virusni hepatitis, zbog tihog razvoja ciroze i hepatocelularnog karcinoma. Prema procjenama baziranima na studiji o globalnoj proširenosti bolesti (Global Burden of the Disease study), virusni hepatitisi su uzrokom smrti 1.3 milijuna ljudi svake godine, što premašuje smrtnost od HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze, tako da virusni hepatitisi predstavljaju sedmi uzrok smrtnosti globalno. Procjenjuje su da je u svijetu oko 240 millijuna osoba kronično zaraženo virusom hepatitisa B (HBV) te 70 milijuna s virusom hepatitisa C (HCV).

Zbog tihog kliničkog tijeka bolesti, većina bolesnika s kroničnim B ili C hepatitisom uopće ne zna da su zaraženi pa stoga niti ne budu na vrijeme liječeni i predstavljaju izvor infekcije za druge ljude.

Na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije u svibnju 2014.g. usvojena je rezolucija WHA67.6 kojom se obvezuju zemlje članice na kreiranje i implementiranje multisektorske nacionalne strategije za prevenciju, dijagnozu i liječenje virusnih hepatitisa, uključujući sustave epidemiološkog nadzora, pojačanje mjera za kontrolu infekcije, povećanje obuhvata cijepljenja protiv B hepatitisa, povećanom dostupnosti antivirusnih lijekova svim zaraženima, te implementacijom administrativnih i legalnih mjera kojima će se sustavno suzbijati stigma i diskriminacija vezani uz virusni hepatitis.

Cilj globalne strategije o virusnim hepatitisima SZO do 2030. g. je otkriti 90% zaraženih i omogućiti im liječenje, te istovremeno smanjiti smrtnost od virusnih hepatitisa za 65%. SZO podupire napore zemalja članica u razvoju akcijskih planova za kontrolu virusnih hepatitisa koji trebaju biti usmjereni prema specifičnim epidemiološkim pokazateljima svake zemlje.

Hrvatska ima tradicionalno dobru zdravstvenu skrb za oboljele od virusnih hepatitisa, pa naglasak u nacionalnom planu treba biti na edukaciji opće populacije, ali i zdravstvenih djelatnika u pravovremenom otkrivanju zaraženih. Najvažniju ulogu u ostvarivanju ciljeva akcijskih planova za kontrolu virusnih hepatitisa imat će liječnici primarne zdravstvene zaštite, koji su u prvom kontaktu s oboljelima i trebaju prepoznati potencijalne faktore rizika i testirati pacijente na biljege virusa hepatitisa B i C.

Adriana Vince

Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljvić“, Zagreb