Svake se godine u svijetu 28. srpnja obilježava Svjetski dan hepatitisa u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitisi, posebno hepatitis B i C, još uvijek su globalni javnozdravstveni izazov.

Svjetski dan hepatitisa se od 2004. godine, a od 2010. godine, kad je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti,obilježava se 28. srpnja, na dan rođenja Barucha S. Blumberga, američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

Tema i poruke ovogodišnje kampanje obilježavanja Svjetskog dana virusnih hepatitisa SZO-a i Svjetskog saveza za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) su Eliminirajmo hepatitis (engl. Eliminate hepatitis), Testiraj. Liječi. Hepatitis (engl. Test.Treat. Hepatitis), Pronađi izgubljene milijune (engl. Find the Missing Millions), koje prenose poruke o važnosti prevencije, testiranja, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa da bi se postigli ciljevi Globalne zdravstvene strategije o virusnim hepatitisima 2016.–2021. i Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a to je eliminacija oboljenja i smrti od hepatitisa B i C do 2030. godine. Prevencija i kontrola hepatitisa B je i jedan od ciljeva  Europskog akcijskog plana cijepljenja (engl. European Vaccine Action Plan 2015-2020; EVAP).

Stalni razvoj medicine i tehnologije doprinosi postizanju cilja eliminacije virusnih hepatitisa. Uz dostupno učinkovito i sigurno cjepivo protiv hepatitisa B te nove učinkovite lijekove kojima se može uspješno izliječiti hepatitis C kao i druge djelotvorne intervencije sprečavanja i kontrole poput edukacije i informiranja o rizicima i zaštiti, prevencije rizičnog ponašanja, razvoja probirnih testova, unapređenja pristupa liječenju smanjenjem trajanja i neželjenih učinaka upotrebom novih terapijskih rješenja, osiguranja kvalitete krvi i krvnih pripravaka, prevencije ovisnosti o drogama i programa smanjenja štete, eliminacija hepatitisa B i C postaje realnost.

No, unatoč brojnim uspjesima u prevenciji i liječenju virusnih hepatitisa, u svijetu postoje i brojni izazovi u pogledu finacijske održivosti, prikupljanja epidemioloških podataka za ciljane akcije, pravodobnog dijagnosticiranja i uključivanja oboljelih u liječenje, koje nije jednako dostupno u svim zemljama, te primjene inovacija za ubrzanje dostizanja globalnih ciljeva.

Hrvatska ima dobru medicinsku skrb za oboljele od virusnih hepatitisa. Uz dostupnost suvremenog liječenja, uključujući dostupnost novih, direktno djelujućih antivirusnih lijekova za liječenje kroničnog hepatitisa C koji su na listi HZZO-a od 2015. godine, poboljšanjem podataka epidemiološkog praćenja, održanjem dobre procijepljenosti stanovništva protiv hepatitisa B, poboljšanjem ranog otkrivanja infekcija, te zajedničkim djelovanjem zdravstvenog sustava, stručnjaka, pacijenata, organizacija civilnog društva i drugih dionika, Hrvatska ima veliku mogućnost uklopiti se u realizaciju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije i eliminirati oboljenja i smrti od hepatitisa B i C do 2030. godine.

Trenutno se priprema prijedlog Hrvatske nacionalne strategije za prevenciju virusnih hepatitisa u skladu s međunarodnim i nacionalnim strategijama i dokumentima u ovom području, za koju se očekuje da će sveobuhvatnim, multidisciplinarnim i integriranim pristupom ubrzati nacionalni odgovor i smanjiti broj novih infekcija, komplikacija i smrti povezanih s virusnim hepatitisima.

Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj i svijetu

Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E. S virusnim hepatitisom živi stotine milijuna ljudi diljem svijeta i ta je skupina bolesti značajan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva globalni odgovor i zdravstvene intervencije. Virusi hepatitisa A i E se prenose oralnim putem, zagađenom hranom i vodom i najčešći su u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se naziva još i „zarazna žutica“, tj. bolest „prljavih ruku“, uzrokuje akutnu, prolaznu bolest, a u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadično.

Virusni hepatitisi B i C, međutim,  prenose se zaraženom krvlju i tjelesnim tekućinama i često imaju blage ili čak nikakve, simptome, ali kad prijeđu u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C se javljaju u svim dijelovima svijeta, a učestalost im se uvelike razlikuje od jednog zemljopisnog područja do drugog kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih zemljopisnih područja. U svijetu je 2015. godine bilo oko 325 milijuna ljudi oboljelih od kroničnog hepatitisa B ili C (257 milijuna ljudi od kroničnog hepatitisa B, a oko 71 milijun od kroničnog hepatitisa C). Virusni hepatitisi godišnje uzrokuju smrt oko 1,3 milijuna svjetske populacije, što je usporedivo ili više od broja smrti od HIV/AIDS-a i tuberkuloze (1 milijuna odnosno 1,7 milijuna). Kronični hepatitis C i B su glavni uzrok nastanka ciroze i raka jetre i najčešći razlog za transplantaciju jetre u Europi.

U Hrvatskoj je učestalost  hepatitisa B i C u općoj populaciji niska  (manje od 1 %). Učestalost je značajno viša u populacijma koje imaju veći rizik za hepatitis B i C (najveća prevalencija hepatitisa C je među osobama koje injektiraju droge). Prema procjenama epidemioloških studija, u Hrvatskoj od kroničnog hepatitisa C boluje oko 40.000, a od kroničnog hepatitisa B oko 25.000 ljudi. Broj prijava hepatitisa B i C je sredinom dvijetisućitih godina bio oko 300 – 400 prijava godišnje, a posljednjih  se godina u Hrvatskoj bilježi dvjestotinjak novootkrivenih slučajeva hepatitisa C i stotinjak slučajeva hepatitisa B godišnje. U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci 2018. godine, temeljem prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, od hepatitisa B oboljelo 39 osoba, a od hepatitisa C 50 osoba.

Broj novooboljelih od hepatitisa B je u Hrvatskoj kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u Nacionalni Program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.

U Republici Hrvatskoj nema prijava hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 50 godina i posljednjih se godina godišnje bilježi oko pet do dvadeset slučajeva, čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeta života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Međutim, 2017. godine se povećao broj oboljelih od hepatitisa A kao rezultat međunarodne epidemije hepatitisa A. Hepatitis E se prijavljuje sporadično, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.

Nacionalna kampanja

Ovogodišnja nacionalna kampanja sloganom „Eliminirajmo hepatitis C Sada!“ nastoji zdravstvene djelatnike i druge stručnjake, ali i sve osobe izložene riziku podsjetiti na važnost prevencije, ranog otkrivanja i mogućnost liječenja: prepoznajte hepatitis C na vrijeme, preuzmite mobilnu aplikaciju Sve o hepatitisu, informirajte se, pitajte, provjerite jeste li bili izloženi i trebate li se testirati, posjetite centar za savjetovanje i testiranje i testirajte se sukladno preporukama stručnjaka, jer hepatitis C možete uspješno izliječiti.

Podizanje svjesnosti zdravstvenih djelatnika, opće populacije i osoba koje jesu ili su bile izložene većem riziku hepatitisa C o važnosti prevencije, probirnog testiranja i liječenja u skladu je s temama globalne kampanje: „Pronađimo izgubljene miljune“ i  „Eliminirajmo hepatitis“,  jer velik broj ljudi koji imaju hepatitis B ili C to niti ne zna zbog često oskudnih ili nikakvih simptoma ovih bolesti. Rano otkrivanje i pravovremeno liječenje je važno za smanjenje zdravstvenih komplikacija koje mogu nastupiti kao posljedica kronične infekcije i prevenciju širenja virusnih hepatitisa u društvu.

Prevencija virusnog hepatitisa u Hrvatskoj

Prevencija u našoj zemlji uključuje edukaciju o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene zaštite, sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima (piercing, tetoviranje), rad s populacijom korisnika droga, uključujući programe smanjenja štete.

U zavodima za javno zdravstvo i organizacijama civilnog društva na petnaestak lokacija u Hrvatskoj dostupno je anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV i hepatitis B i C. (http://javno-zdravlje.hr/gdje-se-u-hrvatskoj-moze-savjetovati-i-testirati-na-hiv-2/)

Gdje možete potražiti pomoć i savjet?

• Kod svog odabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite ili obiteljske medicine
• U Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“
• u HUHIV-u – Hrvatskoj udruzi za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa; CheckPoint-u Zagreb – centar za savjetovanje i testiranje te ostalim udrugama i organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj koje djeluju u području prevencije i brige o liječenima i oboljelima od hepatitisa
• u Centrima za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV u zavodima za javno zdravstvo
• u Savjetovalištu za HIV i spolno zdravlje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo
• Na Europskom pretraživaču za testiranje, pomoću kojeg možete doznati gdje se u Europi možete testirati na HIV, hepatitis i druge spolno prenosive infekcije
• Na mobilnoj aplikaciji i internetskoj platformi #sveohepatitisu i www.hepatitis.hr , na kojima možete saznati informacije o rizicima i načinima zaštite od virusnih hepatitisa, a aplikacija nudi i mogućnost postavljanja pitanja stručnjaku i druge interaktivne sadržaje.

Aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana hepatitisa

Aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana hepatitisa 2018. godine se u organizaciji zdravstvenih ustanova i organizacija civilnog društva provode diljem Hrvatske i obuhvaćaju brojne preventivne aktivnosti koje promiču očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti:

• nacionalna javnozdravstvena edukativna kampanja „Eliminirajmo hepatitis C Sada!“ provodi se oglašavanjem plakata i letaka u domovima zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama, obrazovnim institucijama i udrugama.
  • promocija mobilne aplikacije Sve o hepatitisu i internetske platforme www.hepatitis.hr
  • stručni simpozij povodom dana hepatitisa 13.7.2018. god. u Klinici za Infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu • prezentacija brošure o ranom otkrivanje infekcije hepatitisom C – “MOŽE LI TO BITI HEPATITIS C?” koja je namijenjena zdravstvenim djelatnicima u svrhu edukacije i pravodobne dijagnostike.