U posljednjih 30 godina dijagnoza celijakije sve je češća što se djelomično objašnjava povećanjem svjesnosti, ali i mogućim stvarnim povećanjem učestalosti bolesti. Trenutno celijakiju ima 0,71% odraslih i 0,76% djece u SAD-u. Ipak, mnogi slučajevi ostaju nedetektirani, a kao rješenje predlaže se screening među asimptomatskom populacijom koja ima visok rizik za razvoj bolesti (bolestan član obitelji, dijabetes tip 1).

US Preventive Services Task Force (USPSTF) bavio su je procjenjivanjem učinkovitosti screeninga za celijakiju među asimptomatskom populacijom i zaključili su da nema dovoljno dokaza o učinkovitosti tog postupka. Također, analizirali su točnost seroloških testova koji se primjenjuju u dijagnostici celijakije.

Danas je poznato da se celijakija može javiti u različitim oblicima, s atipičnim simptomima nepovezanim s gastrointestinalnim traktom ili bez simptoma. Takvim pacijentima obično nedostaju ključni klinički simptomi za postavljanje dijagnoze – kronična dijareja i gubitak težine. Podaci pokazuju da su današnje strategije screeninga fokusirane na tipične simptome i mogu propustiti više od 70% slučajeva što ih čini neučinkovitima. Nedijagnosticirana asimptomatska bolest brzo se može pogoršati i napredovati u simptomatsku te može povećati rizik za pojavu drugih bolesti zbog čega je bitno brzo postavljanje dijagnoze i primjena terapije.

USPSTF zaključuje kako nema štete od provođenja screeninga među asimptomatskom populacijom, no upitna je korist tog postupka. Kako su dostupne manje invazivne metode za dijagnozu, a sve je veći interes za istraživanjem ove bolesti, uskoro će se i preciznije odrediti rizične skupine kojima je potreban screening.