Mjerenje krutosti krvnih žila kao program prevencije kardiovaskularnih bolesti
22.03.2017.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti u svim razvijenim zemljama svijeta. Početkom 20. st. uzrokovale su 10% smrti dok je početkom 21. st. ta brojka dosegnula otprilike 50%. Svake godine u svijetu od KVB i povezanih posljedica umire 17,5 milijuna ljudi, a procjene su da će do 2030.g. od KVB umrijeti 23,6 milijuna ljudi.
Imajući na umu promjenjive čimbenike rizika za razvoj KVB (arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje cigareta, povišena razina glukoze u krvi, pretilost te tjelesna neaktivnost) neophodno je poduzeti potrebne preventivne mjere u kontekstu uspostave funkcionalnog nacionalnog programa prevencije razvoja KVB u kojem bi mjerenje arterijske krutosti svakako trebalo imati značajnu ulogu.
KVB u Europi svake godine uzrokuju 3,9 milijuna smrti (1,8 milijuna u državama članicama Europske unije), a 2015.g. više od 85 milijuna ljudi u Europskoj uniji živjelo je s KVB. U skladu s tim, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo KVB su vodeći uzrok ukupne smrtnosti i u Republici Hrvatskoj s udjelom od 47,4% (41,7% muškarci i 52,9% žene).
Ishemijska bolest srca, cerebrovaskularne bolesti i ostale srčane bolesti se izmjenjuju kao vodeće podskupine u ukupnom mortalitetu te vodeći uzroci hospitalizacije u Hrvatskoj. U usporedbi s drugim europskim zemljama Hrvatska je među onim zemljama koje bilježe srednje i visoke razine stope smrtnosti.
Ukupni troškovi Europske unije vezani za KVB u 2015.g. procjenjuju se na 210 milijardi eura godišnje od čega 111 milijardi eura otpada na pružanje zdravstvene zaštite, 54 milijarde eura na smanjenu produktivnost oboljelih te 45 milijardi eura na neizravne troškove. Republika Hrvatska na troškove vezane za KVB je 2015. g. izdvajala otprilike 242 milijuna eura što iznosi 8% ukupnog godišnjeg proračuna za zdravstvo.
Kardiovaskularni morbiditet i mortalitet su uglavnom povezani s arterijskom patologijom, a gubitak elastičnosti arterijske stijenke snažan je prediktor koronarne bolesti a može rezultirati i arterijskom hipertenzijom, bubrežnim zatajenjem, perifernim bolestima krvnih žila, cerebrovaskularnim inzultom itd.
Uzimajući u obzir socioekonomsku situaciju, starenje populacije, visoku prevalenciju debljine i dijabetesa za očekivati je sve veće opterećenje sustava zdravstvene zaštite u Hrvatskoj s KVB. Imajući na umu promjenjive čimbenike rizika za razvoj KVB (arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje cigareta, povišena razina glukoze u krvi, pretilost te tjelesna neaktivnost) neophodno je poduzeti potrebne preventivne mjere u kontekstu uspostave funkcionalnog nacionalnog programa prevencije razvoja KVB u kojem bi mjerenje arterijske krutosti svakako trebalo imati značajnu ulogu.
Danko Relić
Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“
Udruga narodnog zdravlja "Andrija Štampar
