U studiji objavljenoj u Nature Medicine znanstvenici su pokušali pronaći povezanost između načina poroda i taksonomije i funkcije mikrobioma u različitim dijelovima tijela novorođenčadi.

U ovoj studiji sudjelovale su dvije skupine od 81 trudnicu. Skupljeni su uzorci (stolica, usna šupljina, nos, koža, vaginalna sluznica) od majka i novorođenčadi, kod jedne skupine 6 tjedana nakon poroda, a kod druge netom nakon poroda. Provedeno je sekvenciranje genoma i kodiranje 16S RNA kako bi se ispitao sastav i funkcija majčinog i mikrobioma novorođenčadi.

Netom nakon poroda, sastav i funkcija mikrobioma novorođenčadi bila je relativno homogena na svim dijelovima tijela, izuzev mekonija. Nakon 6 tjedana, mikrobiom je postao raznovrsniji i veći, a sastav i funkcija razlikovali su se s obzirom na dio tijela.

Kod djece rođene carskim rezom nađene su manje varijacije mikrobioma nekih dijelova tijela netom nakon poroda, no mekonij je bio isti kod djece rođene carskim rezom i vaginalno. Nakon 6 tjedana mikrobiom je postao raznovrstan i funkcijom specifičan za određeni dio tijela te također nije bilo razlike s obzirom na način poroda.

Zaključak studije govori da se unutar prvih 6 tjedana života ljudski mikrobiom značajno razvija i organizira, a to nije određeno načinom poroda već dijelom tijela.