Ti poremećaji, odnosno bolesna stanja mogu biti neposredni razlog za privremenu ili trajnu nesposobnost upravljanja motornim vozilom.

U radu objavljenom u časopisu Cardiologia Croatica opisane su najčešće kardiovaskularne bolesti koje mogu utjecati na sposobnost upravljanja cestovnim vozilom kako vozača amatera, tako i vozača profesionalaca.

Uglavnom su opisane najčešće kardiovaskularne bolesti, odnosno stanja koja mogu utjecati na sposobnost upravljanja cestovnim vozilom kako vozača amatera, tako i profesionalaca. Pomalo je bizarno da se u hrvatskome Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače spominju neke bolesti koje su izrazito raritetne poput konstriktivnog perikarditisa i kroničnoga plućnog srca sa znakovima dekompenzacije, dok se druge bolesti i stanja koji su neusporedivo učestaliji ne definiraju, već se uvrštavaju među ostale bolesti i stanja srca i krvnih žila koji utječu na sigurnost upravljanja vozilom. Nužno je istaknuti da ESC, CCS te engleske i australske smjernice o sposobnosti upravljanja motornim vozilom kardiovaskularnih bolesnika, koje su prilagođene recentnim medicinskim spoznajama, smanjuju mogućnost gubitka ekonomskog statusa profesionalnih vozača i neusporedivo su tolerantnije prema vozačima amaterima.

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. godini od njih je umrlo 24.112 osoba (47,43 %) svih umrlih. U bolesnika s kardiovaskularnim poremećajima postoji povećan rizik od prometnih nezgoda. Nedavno provedena metaanaliza dokazala je relativni rizik od sudjelovanja u prometnim nezgodama za vozače s kardiovaskularnim poremećajima unutar EU-a 23 % veći od onih bez bolesti srca i krvnih žila. U Španjolskoj su PD vozači obvezni svake desete godine pristupiti nadzornim, kontrolnim zdravstvenim pregledima. U studiji provedenoj na više od 5000 vozača u njih 11,6 % registrirani su kardiovaskularni poremećaji koji mogu utjecati na sposobnost za vožnju. Zanimljivo je da je najveći broj takvih poremećaja rezultirao privremenom nesposobnosti za vožnju, restrikcijama i obvezom češćih kontrolnih pregleda, a samo 1,6 % takvih vozača proglašeno je trajno nesposobnima za vožnju.

 U Hrvatskoj imamo velik broj prometnih nezgoda. Nerijetko, krivnja se isključivo prebacuje na nepridržavanje prometnih propisa, odnosno na preveliku brzinu vozača. Sve veći je broj vozača i starije životne dobi. Učestalost nezgoda najveća je u „mlađoj” životnoj dobi, ali znatno raste i nakon 70. godine života. Zdravstvenu provjeru vozača, i amatera i profesionalaca, trebalo bi unaprijediti i uskladiti sa standardima zemalja s velikom tradicijom motorizacije, a posebice s EU-om jer smo i mi članica te zajednice.