Osobe s izrazito visokom učestalosti čimbenika rizika uključene su u javnozdravstveni program „Čuvari srca“ u kojemu se procjenjivao kardiovaskularni rizik i izdavane su preporuke za očuvanje zdravlja. Cilj je ovog rada izvijestiti o rezultatima te utvrditi važnost detekcije pojedinih čimbenika rizika u osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom.

Sudionici su samonicijativno, nakon najava u medijima, pristupili besplatnoj detekciji čimbenika kardiovaskularnog rizika pri javnom okupljanja. Prema nahođenju zainteresiranih osoba zdravstveni su djelatnici određivali indeks tjelesne mase (ITM), mjerili vrijednosti arterijskoga tlaka (AT) te određivali glukozu i ukupni kolesterol iz kapilarne krvi. Prvih 100 sudionika akcije s izrazito visokom učestalosti pojedinih čimbenika rizika dobilo je pozivnicu za detaljnu evaluaciju i procjenu kardiovaskularnog rizika u Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu.

Zasebno su prikazani rezultati obiju akcija. Otvorenoj javnozdravstvenoj akciji probira čimbenika kardiovaskularnog rizika odazvalo se 308 sudionika, i to 59,7 % žena i 40,3 % muškaraca. Prosječna dob sudionika iznosila je 68,8 ± 13,2 godine. Povišen AT (92,5 %) i povišen ITM (46,5 % prekomjerna tjelesna težina; 25,7 % pretilost) najčešći su čimbenici rizika. Izrazito povišena vrijednost ukupnog kolesterola registrirana je u 11,8 %, a izrazito povišena vrijednost glukoze u kapilarnoj krvi u 4,1 % sudionika. Od 100 pozvanih sudionika za akciju procjene kardiovaskularnog rizika odazvalo se njih 77 %, i to 75,3 % žena i 24,7 % muškaraca. Povišene vrijednosti AT-a imalo je njih 90,9 %, dislipidemiju 85,7 %, povećan opseg struka registriran je u 84,4 % sudionika, a njih 78,9 % imalo je povišen ITM.

Dodatno smo analizirali rezultate 30 sudionika s otprije poznatom arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom i utvrdili su kod njih prisutni čimbenici rizika povišen ITM (80,0 %), povišen opseg struka (76,7 %), povišene vrijednosti urata (23,3 %), C-reaktivnog proteina (16,7 %), kreatinina (10,0 %) i glukoze u krvi (10,0 %).

Zaključno, kod sudionika javnozdravstvene akcije najčešći su čimbenici rizika arterijska hipertenzija i povišen ITM. U sudionika s otprije poznatom arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom uočili smo blag pristup kako glede neliječenja tih bolesti, tako i što se tiče korekcije nezdravih životnog navika i suboptimalnog medikamentnog liječenja.

Mario Ivanuša, Vedrana Škerk, Marija Heinrich, Nada Hrstić, Goran Krstačić, Ivana Portolan Pajić