Sirutka i skuta su izvrsni izvor makro- i mikronutrijenata poput proteina, riboflavina, kobalamina, folata i kalcija. Danas je sve više studija vezanih uz proteine sirutke koje ukazuju na mogućnost smanjenja rizika oboljenja od karcinoma, poboljšanje imuniteta, poboljšanje funkcije jetre u osoba koje boluju od nekih oblika hepatitisa, smanjena krvnog tlaka i dr. Klinički testovi također su pokazali da proteini sirutke mogu poboljšati sposobnost spavanja kod adolescenata podložnih nutritivnih smetnjama.

Zbog odličnih funkcionalnih svojstava proteina lako bi se mogle uklopiti u prehranu što bi podiglo nutritivnu vrijednost samih jela. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti prihvatljivost skute, sirutke, njihovih proizvoda i jela u djece, studenata, doktora i profesora te procijeniti njihovu moguću implementaciju u Kliniku za dječje bolesti Zagreb.

Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 26 djece (42% dječaka, 50% djevojčica i 8% nije se izjasnilo), 44 studenta (5% muškaraca i 95%žena) i 36 doktora i profesora (31% muškaraca i 61% žena, 8% nije se izjasnilo). Isključujući kriterij bio je dijagnoza nutritivne alergije na proteine kravljeg mlijeka i laktoza intolerancije. Istraživanje je provela Klinika za dječje bolesti Zagreb u sklopu projekta ˝Uvođenje sirutke, albuminskog sira i sličnih mliječnih proizvoda u jelovnike i prehranu hospitalizirane djece u cilju proširenja palete dostupnih proizvoda˝. U periodu od prosinca 2014. do veljače 2015. godine ispitanici su anonimno ispunjavali tiskanu i elektronsku anketu o prihvatljivosti jela sa sirutkom i skutom te sličnih proizvoda.

Rezultati: Istraživanje nije pokazalo razliku u korištenju sirutke i skute u pripremi jela među studentima, doktorima i profesorima, no može se primijetiti da se bez obzira na skupinu sirutka i skuta uglavnom ne koriste za pripremu jela. Pripremljena jela u Klinici za dječje bolesti Zagreb doktori su ocijenili sa značajno višom (p=0,025) ocjenom nego djeca (4,5 naspram 3,71), a zanimljivo je da među pojedinim vrstama jela nema značajne razlike u ocjeni okusa. Isto tako na pitanje da li bi se sirutka ili skuta trebala uvesti u Kliniku kao dio prehrane može se primijetiti da se većina bolničkog osoblja (71%) slaže s time.

Zaključak: S obzirom da je manje domaćinstva u kojima se pripremaju jela od sirutke i skute treba poraditi na edukaciji građanstva kako bi se mogle implementirati u njihova jela. Prema ocjenama okusa jela i preferenciji doktora i djece Klinike za dječje bolesti Zagreb smatra se da se skuta i sirutka mogu uvesti kao dio bolničke prehrane.

Tena Niseteo, Diana Vukman, Kučan Petra, Ilić Ana, Rajka Božanić, Ivana Rumbak, Irena Colić-Barić