Ovog su listopada milijuni Amerikanaca propustili dvije najspektakularnije predstave u svemiru: sjeverno svjetlo i rijedak komet. Čak i ako ste ih bili svjesni, svjetlosno ih je onečišćenje otežavalo uočavanje, osim ako niste otišli u mračno područje i pustili oči da se prilagode.
Poznato je da poremećaj cirkadijalnog ritma potiče debljanje i loše utječe na zdravlje. U istraživanju objavljenom u Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism autori su pratili spolno specifičnu povezanost između cirkadijalnog usklađivanja i kardiometaboličkih markera zdravlja kod žena i muškaraca s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom.
Melatonin je danas široko dostupan lijek i dodatak prehrani koji se upotrebljava za kratkoročno liječenje nesanice s još uvijek nedovoljnim dokazima o njegovoj stvarnoj učinkovitosti. U ovoj studiji skupina pacijenata koja je uzimala melatonin imala je manji rizik od nastanka i progresije senilne makularne degeneracije.
Melatonin je hormon koji uglavnom proizvodi pinealna žlijezda, regulira cirkadijalni ritam i ciklus spavanja. Koncentracije melatonina u krvi niske su tijekom dana i počinju rasti u sumrak. Rezultati ovoga rada objavljenog u časopisu Acta clinica Croatica, pokazali su da vrijednosti melatonina u slini značajno koreliraju sa smanjenom kvalitetom života bolesnika s kroničnom spontanom ...
Sigurno ste se barem jednom požalili na proljetni umor i nedostatak energije u rano proljeće, a moguće da ste se i pitali je li proljetni umor stvaran pojam ili mit kako bi se opravdala „lijenost“ koja nas obuzme početkom ljepših i sunčanijih dana.
Djeca s neurorazvojnim teškoćama imaju veću prevalenciju poremećaja spavanja od svojih vršnjaka koji se tipično razvijaju i to može imati negativne učinke na učenje i ponašanje.
Tri američka znanstvenika su dobila ovogodišnju Nobelovu nagradu za medicinu zbog svog rada na cirkadijanom ritmu.
U mladih zdravih muškaraca uzimanje melatonim može dovesti do povećane reaktivne agresije u trenutcima izazivanja snažnih emocija, istraženo je u eksperimentu objavljenom u časopisu Psychopharmacology
U pilot studiji uspoređeni su volumeni epifiza kod pretilih osoba i kod osoba normalne tjelesne težine, a rezultati bi mogli dovesti do novih terapijskih mogućnosti kod pretilosti.
Multifaktorska teorija o interakciji gena i okoliša ukazuje na svojevrsnu gensku predisponiranost u pojedinca, a koja ga čini osjetljivijim na utjecaj nekih vanjskih čimbenika, koji onda vjerojatno čine ''trigger'' – otponac ili okidač za manifestaciju bolesti.
