SP utječe na kvalitetu života bolesnika u jednakoj mjeri kao bolest koronarnih arterija ili Chronova bolest. U jednakoj mjeri utječe na zdravlje bolesnika kao šećerna bolest ili kongestivno srčano zatajenje. U SP postoji niz nepoznanica koje treba istražiti. To je prije svega etiologija pojedinih kategorija unutar SP i značenje „neuobičajenih“ uzročnika poput: C. trachomatis (Ct), U. urealyticum (Uu), M. hominis (Mh), M. genitalium (Mg) i T. vaginalis (Tv).

Transfer znanja i tehnologije

Ostvarena je uspješna suradnja s našom strateški važnom farmaceutskom kompanijom (Pliva Hrvatska, d.o.o.) kao partnerom, a rezultati ovog projekta će u dugoročnim ciljevima utjecati i na razvoj novih generičkih lijekova i indikacija za primjenu novih doza postojećih lijekova. U

Ovaj multi- i interdisciplinarni projekt, zahvaljujući Hrvatskoj zakladi za znanost, okupio je vodeće hrvatske stručnjake i znanstvenike iz problematike prostatitisa, te aktivno uključio mlade istraživače i ostvario planove za njihovu edukaciju i napredovanje. U okviru ovog projekta obranjena je jedna doktorska disertacija, prihvaćene su 4 teme doktorskih disertacija i u izradi je još jedna tema doktorske disertacije. Nove ideje i pristupi u dijagnostici i liječenju prostatitisa predloženi su u skladu s novim pristupima u kliničkim istraživanjima u biomedicini, biotehnologiji i farmaceutici te su predložene nove smjernice u liječenju SP. Ostvarena je sustavna izobrazba i edukacija šireg kruga stručnjaka i znanstvenika na problematici SP. Ostvarena je uspješna suradnja s našom strateški važnom farmaceutskom kompanijom (Pliva Hrvatska, d.o.o.) kao partnerom, a rezultati ovog projekta će u dugoročnim ciljevima utjecati i na razvoj novih generičkih lijekova i indikacija za primjenu novih doza postojećih lijekova. U izradbi je zajednički strateški plan istraživanja Klinike za infektivne bolesti i Plive (Teva grupa). Postignuta je suradnja i s četiri vrhunske zdravstvene i znanstvene institucije u Republici Hrvatskoj, a svi partneri, uključujući i partnere iz privrede surađivali su i nastavit će surađivati na projektom predloženoj problematici u budućim projektima. Postignut je transfer znanja i tehnologije između partnerskih institucija. Time je postignuta usklađenost s većinom strateških ciljeva Hrvatske zaklade za znanost.

Specifični zaključci znanstvenih istraživanja

Specifični zaključci znanstvenih istraživanja provedenih u ovom opsežnom projektu su sljedeći:

• Uzročnici SP su u našoj studiji dokazani u 31% ispitanika što upućuje na potrebu dodatnog razvoja dijagnostičkih metoda za detekciju uzročnika SP, kao i daljnje definiranje i detektiranje mogućih „neuobičajenih“ i „neočekivanih“ uzročnika SP.

• Značajan postotak infekcija u naših ispitanika su uzrokovali upravo „neuobičajeni uzročnici“ – M. hominis i U. urealyticum (24%) te T. vaginalis (15%), a njihov patogeni i imunopatogenetski potencijal u razvoju SP je potrebo dodatno utvrditi i definirati.

• Također značajan postotak multiplih infekcija (32%) bilježimo u muškaraca sa SP što može dodatno utjecati na ishod liječenja, imunopatogenezu i prognozu SP-a, a dodatno usložnjava i poskupljuje ionako zahtjevnu specifičnu dijagnostiku SP.

• NIH-CPSI upitnik i dalje predstavlja važnu metodu u procjeni težine kliničke slike SP, kao i za praćenje uspješnosti liječenja, no nismo u našim istraživanjima našli značajnu korelaciju ovog indeksa s elementima imunopatogenetskih istraživanja (citokini/keomikini) koja smo proveli u projektu.

• Oko 64% ispitanika nije imalo uredan transrektalni ultrazvuk (TRUS) što ukazuje na važnost ove metode u rutinskom praćenju bolesnika sa SP. Istraživanja MR se prema inicijalnim analizama značajnije ne razlikuju od nalaza učinjenih TRUS-om, iako su moguće izvjesne razlike u kvaliteti slikovne analize upale.

• Analize istraživanja citokina, kemokina i faktora rasta nisu pokazale promjene u vrijednosti IL-17 i TGF-β u VB3.

• Vrijednosti IL-6 su bile povišene u VB3 uzorcima u 5% bolesnika sa SP. Polovica tih bolesnika su bili inficirani multiplim uzročnicima SP. Međutim, za određivanje stvarne uloge IL-6 u SP potrebna su dodatna istraživanja.

• Vrijednosti IL-8 su bile povišene u 95% ispitanika sa SP. Po prvi put je pokazano da su razine IL-8 više u bolesnika s dokazanim u odnosu na nedokazane uzročnike. Značajan nalaz je i taj da su razine IL-8 bile značajno više u bolesnika s multiplim infekcijama u odnosu na bolesnika s nedokazanim uzročnicima. IL-8 je pozitivno korelirao s brojem leukocita u EPS-u. Radi se o podacima koji su po prvi put pokazani u bolesnika sa SP i upućuju na značajnu vrijednost IL-8 kao snažnog biomarkera u praćenju razvoja upale i ishoda liječenja u bolesnika sa sindromom SP. Ovi rezultati upućuju i na mogućnost korištenja imunomodulatornih svojstava određenih antibiotika (npr. azitromicina, ciprofloksacina) u liječenju SP.

• Na temelju popunjavanja upitnika o simptomima prostatitisa (NIH-CIPSI) od strane HIV-pozitivnih i HIV negativnih bolesnika vidljivo da je većina HIV-pozitivnih bolesnika imala izražene simptome bolesti. Ova studija je među rijetkim studijama koja pokazuje ulogu i zastupljenost različitih mikroorganizama uključujući i „neuobičajene“ uzročnike SP u bolesnika s HIV-om i SP.

• Po prvi put je u Hrvatskoj uspostavljena in vitro metoda na kulturi stanica za određivanje osjetljivosti C. trachomatis kao „neuobičajenog“ uzročnika SP na azitromicin. Rezultati testa su pokazali dobru osjetljivost izolata C. trachomatis u naših ispitanika.

• Pokazana je bolja uspješnost dvojne terapije ciprofloksacinom i azitromicinom u liječenju bolesnika sa SP u odnosu na terapiju samo s ciprofloksacinom.