Uvod

Najbolji način prevencije KVB-a je zagovarati zdrav način života uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i korekciju prehrane i tjelesne težine.

Smjernice donose preporuke za prevenciju ASCVB-a pri čemu uzimaju u obzir individualne karakteristike samog pacijenta, a kao rezultat toga donose se zajedničke odluke o modalitetu liječenja od strane samog pacijenta i medicinskih profesionalaca.

Incidencija ASCVB-a se promijenila u EU zemljama, ali su ASCV bolesti i dalje vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u većini  Europskih zemalja.

Proteklih 20 godina identificirani su vodeći - glavni čimbenici KV rizika - LDL kolesterol, visoki krvni tlak, šećerna bolest tipa 2, pušenje i debljina.

Najbolji način prevencije KVB-a je zagovarati zdrav način života uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i korekciju prehrane i tjelesne težine. Neovisno o dostupnosti i upotrebi lijekova za korekciju pojedinih čimbenika rizika, nezdravi način života je i dalje visoko zastupljen, a ASCV čimbenici rizika su loše kontrolirani čak i kod pacijenata s visokim KV rizikom.

Koji je cilj smjernica?

Cilj smjernica je pomoći zdravstvenim stručnjacima različitih medicinskih struka u boljoj prevenciji ASCV bolesti na individualnoj i globalnoj razini. Naglasak je na zajedničkom donošenju odluka pacijenta i liječnika uz individualni pristup koji uključuje dob, spol, očekivano trajanje života pacijenta, profil  čimbenika rizika, etičke i geografske specifičnosti. Važno mjesto zauzima procjena rezidualnog rizika koji predstavlja procijenjeni KV rizik koji zaostaje nakon promjene stila i načina života i medikamentoznog liječenja čimbenika KV rizika. Procjena rezidualnog rizika je najvažnija kod bolesnika koji već imaju etabliranu neku od ASCV bolesti.

Procjena kardiovaskularnog rizika kod mladih

Po prvi puta su u procjenu KV rizika uključeni mladi i obično zdravi ljudi kod kojih je procjena životnog KV rizika zamijenila 10- godišnji SCORE(the Systemic Coronary Risk Estimation) algoritam koji je često procijenjivao nizak 10 godišnji KV rizik unatoč prisutnosti značajno visoke razine nekog od čimbenika rizika. Takva procjena omogućuje donošenje pravilnih odluka o promjeni stila života i potrebi za liječenjem čimbenika rizika.

Procjena kardiovaskularnog rizika kod starijih osoba

U starijim dobnim skupinama određuje se specifični CVD SCORE prema modificiranim SCORE tablicama, a koji uzima u obzir i ne-KV čimbenike koji su jednako vrijedni kao i dosadašnji čimbenici rizika pod kojima podrazumijevamo vrijednost LDL kolesterola i krvnog tlaka.

Promjena u SCORE algoritmima

Smjernice iz 2021. godine su donijele promjenu u SCORE algoritmima. Glavi razlog za korekciju SCORE algoritma je činjenica da dosadašnji SCORE algoritam procjenjuje 10- godišnji rizik od KV smrti. Nasuprot tome, pokazalo se da KV morbiditet (ne-fatalni infarkt miokarda, ne-fatalni moždani udar) u kombinaciji s KV mortalitetom bolje reflektira ukupni rizik od ASCV bolesti. U ovim smjernicama SCORE 2 algoritam procjenjuje individualni 10-godišnji rizik za nastanak velikih KV događaja i smrti kod zdravih ljudi u dobi od 40 − 69 godina koji imaju čimbenike KV rizika koji nisu liječeni ili su stabilni posljednjih nekoliko godina. SCORE 2-OP uključuje stariju dobnu skupinu pacijenata s navršenih 70 godina i iznad toga. Ovisno o procijenjenom broju bolesnika sa SCORE 2 i SCORE 2 OP države svijeta su podijeljene u četiri skupine - zemlje niskog, srednje visokog, visokog i vrlo visokog rizika za ASCV bolesti. Hrvatska je u toj podjeli u skupini zemalja s visokim rizikom za ASCV bolesti.

Personalizirani pristup u procjeni kardiovaskularnog rizika

U novim ESC smjernicama je stavljen naglasak na personaliziranoj odluci koja uzima u obzir procjenu KV rizika i stupnjeviti pristup liječenju koji se temelji na aktivnoj suradnji pacijenta i liječnika. Gleda se profil pacijenta i njegove preference u izboru i načinu liječenja. U smjernicama se spominju i različiti načini probira (screening) za KV čimbenike rizika (pojedinačni probir, sistematski probir određenih skupina pacijenata - DM, nacionalni programi probira) no nije dokazan učinak na smanjenje pojavnosti KV događaja na temelju rezultata probira.

Ostali čimbenici rizika

Uz glavne čimbenike KV rizika prepoznati su i ostali čimbenici rizika/bolesti koji sa sobom nose povećani morbiditet i mortalitet od ASCV bolesti. Stres i psihosocijalne okolnosti, izloženost štetnom utjecaju okoliša, zatim poremećaji spavanja koji uključuju i sindrom opstruktivne apneje, potreba za ranim prepoznavanjem familijarne hiperkolesterolemije, kronično bubrežno zatajenje. Sve su to stanja i bolesti čija prisutnost dovodi do povećanog rizika za ASCV bolesti.

Zaključak

Rano prepoznavanje čimbenika rizika, klasifikacija rizika te individualni stupnjeviti pristup bolesnicima kao dugoročni benefit ima bolju prevenciju KV bolesti. Adherencija u uzimanju terapije i pridržavanju općih mjera kod bolesnika u primarnoj prevenciji KV bolesti iznosi oko 50 %, a u sekundarnoj prevenciji oko 66 % stoga je i to mjesto za moguću bolju intervenciju.

Liječenje i postizanje ciljnih vrijednosti za pojedina čimbenike rizika ima ključno mjestu u kasnijoj prognozi KV bolesti.

Literatura

1. European Heart Journal, Volume 42, Issue 34, 7 Sept 2021
2. European Heart Journal 2020,ESC Guidelines for the managment of dyslipidaemias.
3. Cochrane DatabaseSyst Rev 2011, Multiple  risk factor intgervention for primary prevention od CAD.
4. BMJ 2014, Effect of screenig and lifestyle counselling on incidence od ischemic heart disease in general population.