Učinci različitih vrsta plaćanja lijekova
09.01.2015.
Istraživači Cochrane kolaboracije napravili su sustavni pregled o posljedicama referentnog naplaćivanja i drugih načela plaćanja lijekova. Pretražili su znanstvenu literaturu 2012. godine i u sustavni su pregled uključili ukupno 18 studija. Njihova otkrića su sažeto prikazana.
Niti jedna od tih studija nije sagledala posljedice referentne naplate na ljudsko zdravlje, korištenje zdravstvenih usluga od strane građana, ili nuspojave.
Kakva su načela referentne naplate i drugih naplatnih načela za farmaceute?
Velike količine zdravstvenih sredstava troše se na lijekove i ti se iznosi povećavaju. Veće trošenje na lijekove moglo bi značiti manje novca za druge zdravstvene i nezdravstvene usluge. Stoga zdravstvena osiguranja traže načine kontroliranja cijena lijekova, a da istodobno osiguraju pacijentima lijekove koji im trebaju.
Jedan pristup kojim se zdravstvena osiguranja koriste jest uporaba referentne naplate. U tom slučaju zdravstvena osiguranja grupiraju zajedno lijekove koji imaju iste aktivne sastojke ili se rabe za iste svrhe te su jednake korisnosti i sigurnosti. Zatim odrede „referentnu cijenu“ koju su voljni platiti. Ako pacijent odabere „referentni lijek“, njegovi će troškovi biti pokriveni. Ali ako odabere skuplji lijek, treba platiti razliku u cijeni.
Drugi pristup je indeksna naplata. Zdravstvena osiguranja svrstaju slične lijekove u istu skupinu. Zatim odrede „indeksnu cijenu“ koju isplate ljekarnama svaki put kad izdaju lijek te skupine. Pošto ljekarne dobivaju jednak iznos za bilo koji lijek iste skupine, u njihovom je interesu da izdaju lijek koji košta manje od „indeksne cijene“.
Postoje još brojna druga načela plaćanja lijekova, koja također služe za kontroliranje cijena lijekova. Pretpostavlja se da se pomoću tih načela može navesti pacijente da se prebace na jeftinije lijekove i potaknuti proizvođače da snize cijene.
Što se dogodi kada se uvedu nova načela plaćanja?
Većina je studija analizirala utjecaj referentne naplate. Te su studije sagledale rezultat referentne naplate godinu dana nakon što je uvedena. Pokazalo su da ta načela mogu dovesti do:
-povećanja broja propisanih „referentnih lijekova“ i smanjenje broja propisanih skupljih lijekova (niska sigurnost dokaza);
-smanjenja ukupne svote novca koju zdravstvena osiguranja troše na lijekove (niska sigurnost dokaza).
Niti jedna od tih studija nije sagledala posljedice referentne naplate na ljudsko zdravlje, korištenje zdravstvenih usluga od strane građana, ili nuspojave.