Drugim riječima, ekonomska analitičarka Tanja Broz s EIZ-a smatra da Hrvatska na lijekove troši više nego što to opravdava razina BDP-a. No predstavnici farmaceutske industrije ustvrdili su kako unatoč porastu ukupnih troškova HZZO-a udio lijekova u potrošnji od 2003. stagnira ili opada i danas je na 17 posto ukupnih troškova u zdravstvu. Naglasili su i kako Hrvati troše manje lijekova od, primjerice, Slovenaca i Mađara, ali i da su lijekovi u Hrvatskoj jeftiniji. Postoji nekoliko mitova kada je u pitanju potrošnja lijekova u Hrvatskoj, istaknuo je Sani Pogorilić, izvršni direktor Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova (CARPC). Jedan od njih je da je potrošnja u Hrvatskoj previsoka, no usporedimo li se sa zemljama Europske unije, potrošnja je u Hrvatskoj manja za 20 do 26 posto. Netočno je i da su lijekovi generatori troškova u zdravstvenom sustavu, dodaje, jer je udio lijekova sa 21 posto u 2003. smanjen na 15 posto. "Ne možemo govoriti ni da su cijene previsoke jer iznose 73 posto europskog prosjeka", naglasio je Pogorilić. Predstavnici farmaindustrije naglasili su kako se posljednjih godina kontrola potrošnje unutar zdravstvenog sustava koji danas grca u dugovima od 7 milijardi kuna ostvaruje najviše pritiskom na cijene lijekova, odnosno da proizvođači lijekova snose najveći teret provedenih reformi.

Opterećenje industrije U 2010. je industrija dodatno financijski opterećena uvođenjem ugovora o etičkom oglašavanju lijekova, naglasio je predsjednik Uprave Plive i Udruge proizvođača generičkih lijekova pri HUP-u Matko Bolanča, a trend se nastavio i ove godine pokušajem uvođenja dodatnog modela "pay-back". Naime, zdravstvena administracija pregovora s industrijom o vraćanju u sustav zdravstva 10 posto godišnjeg prometa. Ministar zdravlja Rajko Ostojić nada se da će tako od farmaindustrije "zaraditi" dodatnih 500 milijuna kuna. Predstavnici industrije naglasili su da je u usporedbi s promatranim zemljama potrošnja lijekova na recept u Hrvatskoj mala, odnosno u 2010. je bila 50 posto niža u vrijednosti po stanovniku nego u zemljama sličnoga ekonomskog razvoja, a tri puta niža nego u razvijenijim uspoređivanim zemljama. Bolanča je naglasio i da su u posljednjih sedam godina lijekovi na listi HZZO-a izgubili 20 posto svoje vrijednosti, a prosječna je cijena lijeka rasla zbog ulaska skupih bolničkih proizvoda na listi lijekova. Prema riječima T. Broz, u 2010. je gotovo svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku dnevno trošio jednu dozu lijeka, odnosno prosječna potrošnja lijekova po stanovniku iznosila je 652 kune. No prema riječima Ranka Stevanovića, predsjednika Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva, od sto pilula koje podignu u ljekarni građani u prosjeku popiju tek između 38 i 42 tablete. Razloge za povećanje potrošnje, dodala je T. Broz, možemo pronaći u starenju stanovništva i povećanoj incidenciji kroničnih oboljenja, ali i u uvođenja novih lijekova. "U 2010. je potrošnja lijekova preko HZZO-a pala za 13,8 posto, što HZZO objašnjava nižim cijenama lijekova i boljom kontrolom propisivanja", smatra T. Broz. No Bolanča je naglasio kako unatoč smanjenju broja epizoda liječenja, prosječnog broja dana hospitalizacije po pacijentu i novih, nižih cijena lijekova ukupni izdaci za bolničku zdravstvenu zaštitu pokazuju trend porasta. Stoga se Bolanča pita kolika je efikasnost bolničkih sustava i na kraju imamo li mjerljive pokazatelje kvalitete pruženih usluga.
Cijeli tekst dostupan pretplatnicima Poslovnog dnevnika.