Pregledni članak koji su napisali stručnjaci s američkog Nacionalnog instituta za zlouporabu droga (eng. National Institute on Drug Abuse - NIDA) pokazao je da tijekom intoksikacije marihuana može interferirati s memorijom, percepcijom vremena i motornom funkcijom, što može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući nesreće prilikom upravljanja motornim vozilima. Uz to, ponavljano uzimanje marihuane tijekom adolescencije može dovesti do dugoročnih promjena moždane funkcije.

„Mnogi od ovih učinaka utvrđeni su s visokom pouzdanošću, ističu autori. S obzirom na to da se zakoni mijenjaju prema mogućoj legalizaciji marihuane, za očekivati je povećanu uporabu, a posljedično tome i veći broj ljudi koji će zbog toga imati negativne posljedice“, ističu autori.

Iako su provedene višestruke studije, od kojih su mnoge pokazale konfliktne rezultate potpirujući debatu o štetnosti marihuane, od posebnog je interesa utvrditi učinak uzimanja tijekom adolescencije.

U ovom su se pregledu autori fokusirali na trenutne znanstvene spoznaje o štetnim učincima rekreativnog uzimanja marihuane, i to na ona područja u kojima postoje najjači dokazi. Rezultati su sljedeći:

• Oko 9% osoba koje eksperimentiraju s marihuanom postat će ovisno
• Jedna od 6 osoba koje počnu uzimati marihuanu u tinejdžersko doba, postat će ovisna
• Sindrom ustezanja od kanabisa je stvaran i može otežati prekid uzimanja
• Ovisnost o marihuani povećava rizik od zlouporabe drugih ilegalnih droga

Dodatno, odrasle osobe koje redovito puše marihuanu tijekom adolescencije imaju poremećenu neuralnu povezanost u područjima koja uključuju budnost, svjesnost, učenje i memoriju u usporedbi s onima koji nikada nisu pušili marihuanu. Također imaju manju funkcionalnu povezanost u područjima koja uključuju procesuiranje navika i rutina, kao i inhibitornu kontrolu i značajan pad IQ-a.

Što se tiče povezanosti s mentalnim bolestima, redovito uzimanje kanabisa također je povezano s povećanim rizikom od depresije i anksioznosti; povezano je sa psihozama (posebno u onih s postojećom genetskom vulnerabilnošću) i pogoršava bolest u bolesnika sa shizofrenijom. Međutim, autori su istaknuli da je u ovim tipovima studija teško utvrditi uzročnost jer drugi čimbenici mogu biti izravno povezani s rizikom od nastanka mentalne bolesti.

Što se tiče neposrednih i dugoročnih posljedica izlaganju marihuani, pokazalo se da dolazi do značajnog smanjenja sposobnosti upravljanja vozilima. Iz studija koje su ispitivale doprinosi li uzimanje marihuane nastanku karcinoma pluća, bilo je teško izvući jasan zaključak. 

Autori ističu da je moguće da su ovi problemi danas značajniji zbog toga što je sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u marihuani od osamdesetih godina do 2012. narastao s prosječnih 3% na 12%. To povećanje možda je odgovorno za to da su posljedice danas gore nego u prošlosti i da je zabilježeno značajno povećanje posjeta hitnim službama od strane osoba koje uzimaju marihuanu.

U zaključku se navodi da je potrebno poboljšati naše razumijevanje o tome kako iskoristiti medicinske benefite ove biljke, a bez izlaganja bolesnih ljudi rizicima.