Prema nekim istraživanjima i do 20 % odrasle populacije starije dobi pati zbog kronične boli. Najčešće se radi o boli u leđima, glavobolji i mišićno-koštanoj boli.

Podloga za razvoj ovog neugodnog i često vrlo dugotrajnog stanja nije poznata, a kad se ona uspije otkriti, u pravilu se pronađu neuropatske promjene nastale kao posljedica bolesti ili oštećenja perifernih ili središnjih živčanih struktura. Znatno češće nije moguće pronaći uvjerljivu patološku podlogu za dugotrajnu bolnost pa se u pristupu oslanjamo uglavnom na psihološke elemente koji mogu igrati ulogu u nastanku i podržavanju bolnosti.

Radi se o složenom spletu karakteristika osobnosti koje u specifičnim životnim situacijama dovedu do razvoja i potom održavanja percepcije bolnog podražaja kroz dulje vrijeme.

Pacijenti i liječnici teško prihvaćaju mogućnost da je u podlozi ovako izražene tegobe psihički problem pa se vrlo često provode detaljne dijagnostičke pretrage koje u pravilu ne postižu rezultat. Kod kroničnog bolnog sindroma važna je uloga liječnika obiteljske medicine u učinkovitom koordiniranju liječnika različitih specijalnosti u zajedničkoj skrbi za pacijenta.

Miroslav Hanževački

Rad prezentiran na 5. Kongresu Društva nastavnika opće/ obiteljske medicine, ožujak 2014.