Panel je usporedio učinkovitost niskodozne CT tehnike, rendgena srca i pluća te citološke analize sputuma u probiru za rak pluća, kod asimptomatskih osoba s umjerenim i visokim rizikom za razvoj raka pluća (bivši i sadašnji pušači). Također, procjenjena je korist i šteta ovih metoda. U analizu je uključeno više od 50.000 ljudi iz studije National Lung Screening Trial.

Istraživanje je pokazalo da je niskodozna CT tehnika učinkovitija u ranoj detekciji raka pluća, u usporedbi s drugim metodama probira. Prema tome, panel preporuča godišnji probir za rak pluća niskodoznom CT tehnikom, u odraslih osoba dobi 55-80 godina, s povijesti pušenja 30 kutija-godina, koje trenutno puše ili su prestale pušiti unatrag 15 godina. Ekvivalent 30 kutija-godina je jedna kutija dnevno tijekom 30 godina ili dvije kutije dnevno tijekom 15 godina. Probir se prekida ako je prošlo više od 15 godina od prestanka pušenja ili ako osoba razvije bolest koja ograničava očekivano trajanje života, mogućnost ili želju za kurativni kirurški zahvat.

Pluća, bronhi i traheja su najčešće sijelo raka u muškaraca i treće najčešće sijelo raka u žena u Hrvatskoj. Prema podacima HZJZ-a, 2011. godine broj novooboljelih je bio 2920, od toga 2152 muškarca i 768 žena. Stopa incidencije raka pluća na 100000 stanovnika u Hrvatskoj je 68.1, od toga na mušku populaciju otpada 104.1, a na žensku 34.6. Od ukupnog broja svih malignoma u Hrvatskoj, na rak pluća otpada 19% kod muškaraca i 8% kod žena. Broj umrlih od raka pluća u Hrvatskoj 2011. godine iznosio je 2838 (2102 muškarca i 736 žena). Petogodišnje preživljenje bolesnika od raka pluća je ispod 15% u razvijenijim zemljama, a u nerazvijenim daleko manje. Glavni je razlog tome što se preko 80% bolesnika javi u uznapredovaloj fazi bolesti. Najvažniji rizični čimbenik za nastanak raka pluća je pušenje (80%-90% svih bolesnika su pušači), a  bitan je pušački staž i broj popušenih cigareta dnevno. U Hrvatskoj ne postoji program probira za rak pluća.