Program 224. gerontološke tribine bio je posvećen prikazu organizacijskog modela palijativne skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i zbrinjavanju bolesnika u kućnim uvjetima.

Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja te procjene i suzbijanja boli, fizičkih i psihosocijalnih problema.

Onkološke bolesti i kronične nezarazne bolesti s egzarcebacijom su prevalirajuće dijagnoze u osoba koje trebaju palijativnu skrb. Palijativna skrb ne smije se uvjetovati s dobi ili dijagnozom bolesnika te je treba pružiti pravovremeno, poštujući sve utvrđene stručne, etičke i organizacijske principe koji se primjenjuju poglavito na razini primarne zdravstvene zaštite.

Uvodno predavanje održala je Jelena Bilić, mag. med. techn., koordinatorica palijativne skrbi Doma zdravlja Zagreb – Istok. Istaknula je kako Mreža palijativne skrbi zahtijeva koordinaciju više faktora uključujući definiranje ciljeva i standarda kvalitete, jedinstveni kriteriji za prijem i otpust na svim razinama skrbi, korištenje zajedničkih metoda procjene i provedbu zajedničkih terapijskih strategija temeljenih na raspoloživim dokazima. Izazovi prakse su prekasno uključivanje u skrb, nepoznavanje organizacije palijativne skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, otpori/neznanje profesionalaca te nedostatak kadrova i motivacije za rad u palijativnoj skrbi.

Rukovoditeljica službe za palijativnu skrb Doma zdravlja Zagreb – Istok, Ana Kotarski, dr. med., spec. obiteljske medicine, predstavila je model zbrinjavanja bolesnika u kućnim uvjetima. Uključivanje u palijativnu skrb trebalo bi učiniti odmah pri postavljanju dijagnoze svim pacijentima s bolestima opasnima po život. U skrbi mobilnog palijativnog tima su osobe oboljele od onkoloških bolesti, demencija, zatajenja bubrega i srca te neuroloških bolesti. Značajke rada u palijativnoj skrbi su prilagođavanje plana skrbi potrebama pacijenta i obitelji, proaktivno djelovanje - anticipiranje tijeka bolesti, moguće komplikacije, nuspojave lijekova, zaštita pacijenta i zagovaranje želja pacijenta pred obitelji, skrbnicima i drugim medicinskim i nemedicinskim djelatnicima.

Dobra komunikacija je osnovni alat rada u palijativnoj skrbi, aktivno slušanje bolesnika i obitelj / skrbnika te interdisciplinarni pristup kroz timski rad uključujući i duhovnika.

Zaključno je naglašena važnost edukacije i nastavak razvoja palijativne skrbi na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Nužno je javnozdravstvenim akcijama informirati, educirati i podizati svijest javnosti o palijativnoj skrbi te uključiti organizacije civilnog društva i jačati kapacitet volontera.