Autori ističu kako kontinuiranom konzumacijom procesirane hrane dolazi do neuhranjenosti, a samim time se mozak ne opskrbljuju s dostatnom količinom energije. 

Brojne bolesti povezane su s manjkom vitamina i minerala poput pelagre (deficit B3) te skorbuta (vitamin C). Nadalje, manjak cinka obično je popraćen agresivnošću, neprijateljskim raspoloženjem te ljutnjom. 

Studije također upozoravaju i na egzotoksine koji se nalaze u gotovo svoj hrani, a unosom procesirane hrane se nakupljaju u organizmu te utječu na kemijske promjene u mozgu djelujući tako i na raspoloženje. Još neki od sastojaka hrane na koje autori upozoravaju su šećer, umjetni zaslađivači, bojila, kofein, alkohol, proizvodi od soje te toksični elementi poput žive, arsena, pesticida te brojnih drugih. 

Velika pozornost je ujedno stavljena i na obroke vrlo niske nutiritvne kvalitete koje konzumiraju djeca u Sjedinjenim Američkim Državama. Znanstvenici su istaknuli kako je važno da djeca dobivaju odgovarajuću količinu kolesterola putem hrane jer su masti važan izvor energije za mozak, a njegov manjak može izazivati agresiju te depresiju kao i sklonost samoubojstvu.