Naši su liječnici su dobro educirani, ali i prisiljeni godinama čekati stalan posao i specijalizaciju, pa je interes za odlazak nakon ulaska u EU jako porastao.

“S obzirom da su naši liječnici dobro educirani, te da se naši specijalisti prepoznaju kao vrlo dobri ili izvrsni, može se očekivati još veći odlazak. Jednako tako, odlasku doprinosi nezadovoljstvo mladih liječnika koji su zbog zastoja u zapošljavanju primorani godinama čekati stalni posao i specijalizaciju, a kada to i ostvare, njihov rad se manje vrednije od istog rada kolega u inozemstvu. Uvjeti rada i opterećenost su im teži, a mogućnosti napredovanja lošije nego kad su u pitanju njihove kolege u, primjerice, zemljama EU ili u Kanadi”, kaže prim. dr. Katarina Sekelj-Kauzlarić, voditeljica odjela za stručno-medicinske poslove HLK-a. Dodaje kako brojke pokazuju da se, ukoliko se nastavi ovaj trend, može očekivati odlazak 300 do 400 doktora medicine na godišnjoj razini.

“Nadajmo se da se u Hrvatskoj neće dogoditi tzv. poljski sindrom, kada je iz Poljske nakon ulaska te zemlje u EU otišao svaki šesti liječnik. Većina odlazaka iz Poljske bila je u prvoj godini pristupa te zemlje EU. Kasnije su zdravstvene vlasti u Poljskoj poradile na uvjetima rada liječnika, značajno im povećali primanja, poboljšali status, pa se dio liječnika vratio u zemlju”, kaže Sekelj-Kauzlarić.

Dodaje kako interes za dolazak stranih državljana u Hrvatsku još nije izjednačen sa interesom naših liječnika za odlazak čime će se povećati izraziti nedostatak liječnika u Hrvatskoj, a to će se neminovno odraziti na kvalitetu i brzinu pružanja zdravstvene usluge.

Uvjeti za odlazak i dolazak isti

Od 2. srpnja HLK ima nove ovlasti i postala je nadležno tijelo za priznavanje stručnih kvalifikacija, pa tako i za izdavanje potvrda o sukladnosti stečenih kvalifikacija u Hrvatskoj sa onima koje su za doktore medicine predviđene u zemljama EU i EGP-a.

“Zanimanje za rad u Hrvatskoj pokazuju za sada najviše naši državljani koji su se nalazili u inozemstvu, a žele se vratiti da bi otvorili privatne zdravstvene ustanove, ponajviše na atraktivnoj obali. S druge strane, državljanima trećih zemalja zanimljivi smo jer je standard u našoj domovini ipak veći nego u njihovoj. Može se očekivati i povećan dolazak emigranata iz zemalja koje su zahvaćene nemirima ili sukobima kao što su zemlje sjeverne Afrike i Azije”, kaže Sekelj-Kauzlarić.

Hrvatska liječnička komora, ali i ostale strukovne komore reguliranih zdravstvenih profesija, od 2. srpnja ima nove ovlasti i postala je nadležno tijelo za priznavanje stručnih kvalifikacija, pa tako i za izdavanje potvrda o sukladnosti stečenih kvalifikacija u Hrvatskoj sa onima koje su za doktore medicine predviđene u zemljama EU i EGP-a. Drugim riječima, HLK je ta koja izdaje potvrde hrvatskim liječnicima koji žele otići na rad u inozemstvo, ali i odobrenje onim liječnicima koji žele doći raditi u Hrvatsku.

“Svaki liječnik koji se želi prijaviti za odlazak na rad u zemlje EU ili EGP mora se obratiti nadležnom tijelu u zemlji u koju odlazi. To je najčešće tamošnja komora. Čak i zemlje izvan EU tražile su i ranije potvrdu o tzv. dobrom vladanju (good standing) liječnika koji su im dolazili s namjerom da u tim zemljama obavljaju liječničku djelatnost. Zato naša komora već godinama izdaje ovu vrstu potvrde”, pojašnjava Sekelj-Kauzlarić.

Odlukom Izvršnog odbora HLK-a od 12. srpnja ove godine izdavanje potvrde se naplaćuje 200 kuna, a za tzv. žurni postupak 400 kuna. Uvjeti koje naši liječnici moraju zadovoljiti ukoliko žele raditi u drugim zemljama, pojašnjava Sekelj-Kauzlarić, mogu se ukratko svesti na iste uvjete koje mi tražimo za doktora medicine koji dolazi na rad u Hrvatsku.

Prosjek godina između 30 i 37

Zemlje u koje se već godinama odlazi su Njemačka i Velika Britanija, te Kanada. Ulaskom u EU povećao se odlazak u zemlje Skandinavije, a Sekelj-Kauzlarić kaže da je to uvjetovano i velikom aktivnošću agencija koje posreduju pri zapošljavanju i aktivno traže liječnike baš za te zemlje.

“Traži se dokaz o stručnoj izobrazbi, o stečenom iskustvu, potvrda da je uredno registrirani član komore zemlje iz koje dolazi, da se nije ogriješio o Kodeks liječničke etike i deontologije, te da se protiv njega pred tijelima komore ne vode disciplinski postupci. Naravno, traži se i određeni stupanj znanja jezika zemlje u koju se dolazi. Ukoliko se radi o zemljama izvan EU i EGP-a, od naših doktora se traži i radna dozvola”, pojašnjava Sekelj-Kauzlarić.

Prema podacima komore, hrvatski liječnici koji odlaze u prosjeku su stari između 30. i 37. godina, a podjednako odlaze i žene i muškarci. Polovica njih nema specijalizaciju, a oni koji imaju specijalizaciju u najvećem broju su kirurzi (opći, traumatolozi, neurokirurzi, maksilofacijalni, otorinolaringolozi) 12 posto, zatim anesteziolozi (9 posto) i internisti (9 posto).

Zemlje u koje se već godinama odlazi su Njemačka i Velika Britanija, te Kanada. Ulaskom u EU povećao se odlazak u zemlje Skandinavije, a Sekelj-Kauzlarić kaže da je to uvjetovano i velikom aktivnošću agencija koje posreduju pri zapošljavanju i aktivno traže liječnike baš za te zemlje. No, postoji interes i stranih liječnika za dolazak u Hrvatsku, a u komori kažu da već godinama najveći interes pokazuju ponajprije hrvatski državljani koji se iz raznih razloga žele vratiti u Hrvatsku nakon rada i edukacije u zemljama EU, te SAD-u i Australiji.

Slijede državljani zemalja bivše Jugoslavije (Makedonije, Srbije, BIH, te manji broj iz Slovenije). Nešto manje zastupljeni su državljani Ukrajine i Rusije, kaže dr. Sekelj-Kauzlarić, koji su stupanjem u brak stekli stalni boravak ili hrvatsko državljanstvo.

Izdavanje licence

Redovita licenca izdaje se na rok od deset godina, nakon kojih se može obnoviti, no temeljem pravilnika i zbog posebnih okolnosti moguće je i izdavanje licence na kraći rok.

“Budući da je komora tek od 1. srpnja ove godine postala nadležno tijelo za priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inozemstvu, još je rano govoriti o ovim postupcima. No, najava i upita ima dosta i iz zemalja regije i iz udaljenijih zemalja”, kaže dr. Sekelj-Kauzlarić dodajući da je zahtjeva za priznavanje kvalifikacija bilo i ranije, ali su ih rješavala druga tijela.

“Uvjeti za rad liječnika iz inozemstva potpuno su različiti, ovisno o tome dolaze li iz EU i EGP-a ili iz tzv. trećih zemalja. Isto tako, velika je razlika dolaze li na rad u Hrvatsku za stalno ili samo povremeno i privremeno, te u svrhu edukacije i istraživanja”, kaže dr. Sekelj-Kauzlarić dodajući da su uvjeti propisani Pravilnikom o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalni rad. Uz to, rad stranaca reguliran je detaljno Zakonom o strancima, a znanje jezika je jedan od najstrožih uvjeta i provjerava se isključivo u licenciranim ustanovama kako je utvrđeno i zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike.

Uvjet znanja jezika propisan je za sve, pa i za hrvatske državljane koji nisu studirali medicinu na hrvatskom jeziku. Redovita licenca izdaje se na rok od deset godina, nakon kojih se može obnoviti, no temeljem pravilnika i zbog posebnih okolnosti moguće je i izdavanje licence na kraći rok.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti kao temeljnim zdravstvenim zakonom propisano je posjedovanje odobrenja za samostalni rad (licence) za sve zdravstvene radnike koji obavljaju zdravstvenu djelatnost iz domene svoje profesije.

Liječnici su jedna od reguliranih profesija u Europskoj uniji, ali i u većini zemalja svijeta. Obzirom na važnost i odgovornost njihove profesije, regulacija pristupa u ovu profesiju u svim zemljama je stroga, a u EU o tome postoji posebna Direktiva Europskog parlamenta. U Hrvatskoj su sve regulirane profesije u zdravstvu (doktori medicine, doktori dentalne medicine, ljekarnici, medicinske sestre, primalje koje su regulirane i u EU, ali i fizioterapeuti, biokemičari, drugi zdravstveni radnici, pa i psiholozi ) definirane posebnim tzv. profesionalnim zakonima pa tako i liječnici imaju Zakon o liječništvu. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti kao temeljnim zdravstvenim zakonom propisano je posjedovanje odobrenja za samostalni rad (licence) za sve zdravstvene radnike koji obavljaju zdravstvenu djelatnost iz domene svoje profesije. Izdavanje, obnavljanje i oduzimanje licence zakonom su definirane javne ovlasti strukovnih komora koje onda svojim aktima strogo propisuju uvjete za izdavanje, obnavljanje i oduzimanje licence.