Hrvatska liječnička komora već godinama upozorava kako u Hrvatskoj u odnosu na prosjek zemalja Europske nedostaje jedan doktor medicine na 1000 stanovnika.

"Koristeći poznate standarde, procijenili smo da nedostaje nekoliko tisuća specijalista, a budući da je prosječna životna dob hrvatskog liječnika specijaliste preko 55 godina, za desetak godina može nam se dogoditi još veći nedostatak. Što je još opasnije, ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine, možemo očekivati odlazak naših mladih i kvalitetnih stručnjaka u druge države gdje će imati bolje uvjete rada i života općenito. Zato hitno moramo raditi na nacionalnoj strategiji rješavanja problema nedostatka zdravstvenih radnika", kaže predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo. Dodaje kako je to složen proces koji treba započeti tako da se najprije poveća interes mladih ljudi za studij medicine, zatim povećati broj mjesta na medicinskim fakultetima, povećati broj nastavnika, te prostor i opremu za izvođenje kvalitetne nastave. Posljednji u nizu pokušaja da se riješi taj problem je bila i inicijativa Medicinskog fakulteta u Zaghrebu da se izmjenama zakona omogući profesorima na medicinskim fakultetima odlazak u mirovinu sa 70 godina.

Raditi što dulje

"S obzirom na to da na svim razinama u sustavu nedostaje doktora, mislimo da bi država trebala osigurati sredstva kako bi se omogućilo svima koji to žele da što dulje rade. Na taj način bi se djelomično i privremeno riješio problem nedostatka doktora. Trenutno 550 liječnika s navršenih 65 godina radi temeljem ugovora o djelu, a na isti bi način moglio raditi i 2500 umirovljenih liječnika. To je samo jedno od mogućih rješenja koje je moguće odmah primjeniti, ali zahtijeva osiguranje dodatnog novca u proračunu", kaže Minigo.

Nema mladih

Upozorava i da je 1. kolovoza na snagu stupila EU direktiva prema kojoj liječnici ne smiju raditi dulje od 48 sati tjedno, a u to se vrijeme uračunava i dežurstvo i rad po pozivu što će dodatno otežati organiziranje službe. Minigo ponavlja kako je Hrvatskoj potrebna ozbiljna strategija i kao primjer navodi Italiju u kojoj radi dvostruko više liječnika nego u Hrvatskoj i koja se već sada brine da će za deset godina ostati bez potrebnog kadra. Osim uvjeta rada i plaća, Minigo smatra kako je izuzetno važno da se zdravstveni radnici počnu više cijeniti, da ih se javno u medijima ne osuđuje i prije pravomoćnih presuda za greške i etičke prekršaje. Iako je broj pravomoćnih presuda, posebice za nesavjesno liječenje mali, kaže Minigo, sudski procesi iznimno negativno djeluju na kvalitetu rada optuženog, a odvraćaju mlade ljude od profesije. Smatra i da bi trebalo promijeniti i sadašnji kazneni zakon u poglavlju koje se odnosi na nesavjesno liječenje. HLK broji oko 18 000 tisuća članova: 12.771 liječnika u neposrednoj zdravstvenoj zaštiti, više od 2600 je umirovljenih liječnika sa licencom, oko 7000 specijalista u bolnicama, oko 3000 u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 500 'privatnika', 80 stranih državljana i 290 članova koji rade u inozemstvu.