25.02.2013.
Zbog manjka novca u državnoj blagajni u Hrvatskoj je paradoksalna situacija: nedostaje nam 4.300 liječnika da bismo zadovoljili europski prosjek, a istovremeno oni koji završe medicinski fakultet ne mogu stažirati jer Ministarstvo nije raspisalo natječaj za pripravnički staž.
Prosječna dob hrvatskog liječnika je viša od 55 godina, a ministar Rajko Ostojić već je izrazio bojazan da će ulaskom u EU iz Hrvatske otići najmanje 500 liječnika. Na zabrinjavajuću situaciju nedavno su upozorili i diplomirani doktori medicine, koji podsjećaju da je država u njihovo obrazovanje uložila 300.000 kuna te da ne misle stažirati u Hrvatskoj koja im nudi petogodišnje volontersko stažiranje ili prema Mrsićevu modelu, za 1.600 kuna mjesečno. Istovremeno, to su ljudi koje će zemlje Europske unije objeručke dočekati.
U Hrvatskoj je 2011. bilo stalno zaposleno sveukupno 12.532 liječnika. U odnosu na 1980. godinu broj liječnika na 100.000 stanovnika povećao se sa 167 na 281, što je još uvijek manje od prosjeka za EU (320). Spolna zastupljenost u liječničkoj profesiji se od 1989. godine promijenila u korist žena, a liječnica je sada 60,6%. Među doktorima medicine, specijalista je 67%.
Raspodjela liječnika prema dobi i spolu pokazuje kako liječnice brojčano nadmašuju liječnike u svim dobnim skupinama, osim u onima iznad 60 godina. Broj liječnika u dobi između 25-29 godina manji je od onih u dobnoj skupini 55-59 godina. Neki trendovi, kao smanjenje interesa za studij medicine, za neke grane specijalizacije, povećanje prosječne dobi liječnika i činjenica da je 38% liječnika starije od 50 godina, pridonose zabrinutosti za dovoljan broj liječnika u budućnosti i naglašavaju potrebu ulaganja u izobrazbu i dugoročnijeg planiranja.
Raspodjela liječnika s obzirom na vrstu zdravstvene ustanove u kojoj rade, pokazuje da 58% liječnika radi u bolničkim ustanovama, što je za 2% više nego pet godina ranije. U domovima zdravlja, ordinacijama u koncesiji i ustanovama hitne medicinske pomoći zaposleno 26,5%, a u privatnim ordinacijama i ustanovama 10% liječnika.
Ukupno je u dijelu zdravstva u kojem djelatnici primarno rade u prostoru u privatnom vlasništvu (privatne specijalne bolnice, lječilišta, ljekarne, poliklinike, ordinacije, laboratoriji, ustanove za njegu, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i dr.) tj. u privatnom sektoru zdravstva, krajem 2011. godine bilo oko 16% zaposlenih.
Broj doktora dentalne medicine u Hrvatskoj je zadovoljavajući s obzirom da ih je u 2006. godini bilo 75/100.000 stanovnika (prosjek za EU: 66/100.000 stanovnika). Među doktorima dentalne medicine, udio žena je 65%, a specijalista je 15%.
Broj farmaceuta na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 60, što je manje od prosjeka za EU (77).
Izvor: www.tportal.hr, www.hzjz.hr