"Pregovori su zapeli jer nitko u lancu, od dobavljača, proizvođača pa do ljekarni, ne želi otpisati 20 posto duga koji je zdravstvena administracija tražila od nas. Naprosto nemamo otkuda otpisati dug", kaže Portolan dodajući da u ovom trenutku nema informacije hoće li i kada dugovi biti plaćeni. Ne mogu doći do ministra Linića, kaže, a odgovorni u Ministarstvu zdravlja u ovom su se slučaju postavili potpuno neutralno i ne igraju nikakvu bitnu ulogu u pregovorima iako je prijašnjih godina upravo Ministarstvo zdravstva imalo glavnu riječ. Portolan kaže da su tražili i tumačenje Ministarstva financija o novim ugovorima, ali također nisu dobili odgovor. "Stari ugovori istekli su 31. prosinca 2012. godine nakon čega nam je HZZO poslao aneks i produljio ugovor do 31. ožujka, ali također s rokovima plaćanja od 180 dana. Sada smo dobili nove ugovore s istim rokovima i ne znam što bih rekao ljekarnicima, da li da ga potpisuju ili ne. Uostalom, zašto imamo Zakon o financijskom poslovanju ako ga se država koja ga je donijela ne pridržava", kaže Portolan. Na pitanje u kakvu to poziciju stavlja ljekarne u odnosu na njihove dobavljače, Portolan kaže da ih većina priznaje rokove ugovorene s HZZO-om. Portolan strahuje i od toga da bi država mogla krenuti u kontrolu i sankcionirati one koji ne poštuju zakonske rokove plaćanja."Govorimo o najgorem scenariju, ali i to je moguće. Ako do toga dođe, tada ćemo i mi počet naplaćivati zatezne kamate što bi u konačnici moglo dovesti do stečaja HZZO-a", kaže Portolan.Iako je Ljekarnička komora u nekoliko navrata isticala da bi pristali i na rokove plaćanja od 180 dana, Portolan objašnjava da je to bio prijedlog, ali samo uz ispunjavanje nekih preduvjeta.

Manje novaca za lijekove

"Tražili smo da se sustav financijski konsolidira i da se izmjeni zakon u smislu da se rokovi plaćanja postupno smanjuju sa 180 na 60 dana, međutim to se nije dogodilo", kaže Portolan dodajući i da plaćanje dugova neće dugoročno riješiti problem. Naime, objašnjava, u proračunu za ovu godinu za lijekove na recept je predviđen iznos od 2,85 milijardi kuna odnosno 235 milijuna kuna mjesečno."A u praksi je situacija takva da se mjesečno za lijekove troši oko 70 milijuna kuna više odnosno oko 300 milijuna", objašnjava Portolan dodajući da svi zaboravljaju da je u proračun za lijekove od ove godine uvrštena i stavka poreza na dodanu vrijednost i troškovi ljekarničke usluge.  

Cijeli članak dostupan je u Poslovnom dnevniku.