Negativna financijska situacija u zdravstvu nastavlja se i ove godine što pokazuju rezultati poslovanja javnih zdravstvenih ustanova za prvih šest mjeseci ove godine koju su analizirali u Udruzi poslodavaca u zdravstvu. Na nedavno održanoj godišnjoj skupštini Udruge detaljnije se govorilo o uvjetima poslovanja i razlozima koji su doveli do negativnih rezultata. Tako je, među ostalim, rečeno da je pogoršanje rezultata poslovanja na razini zdravstva ukupno isključivo posljedica najnepovoljnijeg financijskog rezultata koji je ostvarila grupacija bolnica. Naime, čak je 50 bolnica od ukupno njih 60 poslovalo s manjkom prihoda od 428 milijuna kuna odnosno na bolnice otpada čak 92 posto ostvarenog manjka prihoda svih zdravstvenih ustanova.

Iz analize je vidljivo da je pogoršana likvidnost zdravstvenih ustanova s obzirom da je udio dospjelih obveza u ukupnim obvezama s 32,65 posto na početku godine porastao na 38,53 posto na dan 30. lipnja ove godine. Najveći dio dospjelih obveza od 1,6 milijardi kuna odnosi se na lijekove i potrošni medicinski materijal. Zdravstvene ustanove i dalje iskazuju dospjele obveze starije od 365 dana i to u iznosu od 216 milijuna kuna od čega na bolnice otpada 204 milijuna kuna odnosno 94 posto.

Uvjeti i rezulati poslovanja

Nažalost, i nakon provedene sanacije bolničkih dugova za lijekove starijih od 365 dana koja je provedena u prvom polugodištu ove godine, bolnice imaju dospjele obveze starije od godinu dana u iznosu od 216 milijuna kuna od čega na lijekove i potrošni materijal otpada 111 milijuna kuna odnosno 51,38 posto. Posebno poglavlje u analizi Udruge predstavljaju determinante uvjeta i rezultat poslovanja te je vidljivo na koji način poslovanje HZZO-a ima utjecaj na rezultate poslovanja zdravstvenih ustanova. U tom smislu značajan je dio analize koji govori o strukturi dospjelih obveza HZZO-a na dan 30. lipnja ove godine. Ovi podaci, preuzeti iz Izvješća o poslovanju HZZO-a, ukazuju da dospjele obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja iznose 335 milijuna kuna dok dospjele obveze iz dopunskog zdravstvenog osiguranja iznose 104 milijuna kuna. Iz toga proizlazi da, u situaciji da je HZZO poslovao stabilno odsnosno podmirivao svoje obveze u rokovima, prethodno navedenih 439 milijuna kuna ne bi bilo dospjela obveza HZZO-a već prihod zdravstvenih ustanova te bi u tom slučaju i ostvareni razultat poslovanja i stanje obveza bilo bitno drukčije. Pri tom, kažu u Udruzi, treba istaknuti činjenicu da uprave bolnica nisu mogle na to utjecati.

Temeljem financijskih podataka ukupni prihod zdravstvenih ustanova povećan je za 3,26 posto odnosno 234 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje u 2011. godini.

No, ako se iz ukupnog prihoda isključi iznos sanacije (korigirani ukupni pirhod), proizlazi da je ukupni prihod manji za 0,37 posto odnosno za 27 milijuna kuna. Ukupni rashodi zdravstvenih ustanova povečani su u odnosu na isto razdoblje 2011. godine za 1,83 posto, što se na prvi pogled može ocijeniti kao umjereno povećanje ako se u obzir uzme stopu rasta cijena na malo od 3,6 posto. Međutim, u Udruzi smatraju da struktura ukupnih rashoda ukazuje potrebu za detaljnijom analizom rashoda za zaposlene koji rastu za 1,43 posto, rashoda za lijekove koji rastu 3,87 posto i rashoda za potrošni medicinski materijal koji rastu 2,48 posto. U Udruzi ističu da se ovime otvara pitanje razloga rasta u situaciji kada su plaće ostale nepromjenjene i kada je došlo do smanjenja stope doprinosa za zdravstvo, odnosno kada nije došlo do povećanja ostvarenog programa rada koji je u korelaciji sa ostvarenim prihodima i rashodima te predstavlja također jednu od determimnanti poslovanja. Smanjenje ostvarenog programa rada, kažu u Udruzi, prisutno je jedino kod bolničke zdravstvene zaštite, no procjenjuje se da se radi o administrativnom smanjenju kao posljedici promjene načina usklađivanja obveza i potraživanja između HZZO-a i zdravstvenih ustanova.

Cijeli članak dostupan je u Poslovnom dnevniku: Još jedna neuspjela sanacija, bolnice napravile novih 111 milijuna kuna duga za lijekove