Hrvatski dan nepušenja obilježava se od 2003. godine, a cilj mu je i podsjetiti javnost na važnost nepušenja. Duhanski dim sadrži preko 4.000 različitih kemijskih sastojaka, a najpoznatiji je nikotin koji stvara ovisnost.

Svjetska zdravstvena organizacija ulaže velike svote novaca u istraživanja štetnog utjecaja pušenja i podsjeća nas statističkim podacima na zbilju štetnosti duhana i na poguban učinak na zdravlje. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava nas da svakih osam sekundi u svijetu umire jedan čovjek zbog posljedica štetnog djelovanja duhana. Također procjenjuje da je u muškaraca uz pušenje vezano 90-95% smrti od raka bronha i pluća, 80% smrti zbog KOPB-a, oko 50% smrti od ostalih zloćudnih novotvorina, oko 30% smrti od krvožilnih bolesti.

U žena, osim dakako izrazito snažnog čimbenika rizika zdravlja vezanog uz maligne, kronične plućne i krvožilne bolesti, štetan utjecaj pušenja se dovodi u vezi s povećanim rizikom neplodnosti, a trudnice koje puše imaju veći rizik od spontanog pobačaja,  prijevremenog poroda i rađanja djeteta manje porođajne težine. 

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2018. g u Hrvatskoj, na pitanje jesu li pušili duhan barem jednom u zadnjih 30 dana, potvrdno je odgovorilo: 2% dječaka i 1% djevojčica u dobi od 11 godina, 6% dječaka i 7% djevojčica u dobi od 13 godina te 27% dječaka i 24% djevojčica u dobi od 15 godina.