Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako duhan ubija gotovo polovicu osoba koje ga upotrebljavaju. Svake godine duhan ubije oko 6 000 000 ljudi (jedna osoba svakih šest sekundi), od čega više od 5 000 000 otpada na pušače i bivše pušače, a više od 600 000 na pasivne pušače. Jedna od deset smrti odraslih osoba može se povezati s izravnom ili neizravnom izloženošću duhanskom dimu.

U Hrvatskoj je najmanje svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire više od 9 000 ljudi, što je gotovo svaka peta umrla osoba.

Spone koje pušača vezuju uz cigarete vrlo su čvrste. One nisu samo kemijske, već su i psihološke i socijalne naravi.

Štetni učinci pušenja prvi su puta dokazani prije pedesetak godina. Nikotin iz duhanskog dima supstanca je koja izaziva ovisnost. Među 4 000 kemikalija koje su sastojci duhanskog dima za više od 60 je dokazano da imaju karcinogeno djelovanje. Ne treba zaboraviti ni podražajno, toksično, psihoaktivno i termičko djelovanje. Danas se smatra da je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače i nekih drugih lokalizacija.

Izloženost duhanskom dimu znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, posebice srčanog i moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije. Također, pospješuje razvoj kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), respiratornih infekcija i egzacerbacija astme.

Pušenje utječe i na reproduktivno zdravlje. Ono povećava rizik od neplodnosti, a trudnice koje puše imaju veći rizik od prijevremenog porođaja i spontanog pobačaja, kao i razvoja malformacija u ploda.

Ne treba zaboraviti ni na štetne učinke pasivnog pušenja: povećana incidencija karcinoma različitih lokalizacija, kroničnih bolesti dišnog sustava i infekcija (naročito srednjeg uha), učestaliji sindrom iznenadne smrti u novorođenčeta te sklonost alergijama i bolestima srca i krvnih žila.

Pušenje je jedan od vodećih preventabilnih uzroka smrti u svijetu i jedna od najisplativijih zdravstvenih intervencija.

Donedavno je pušenje bilo društveno prihvaćen oblik ponašanja, možda čak i poželjan. Danas pušenje postaje sve nepopularnije, a broj pušača polako opada.

Svake godine, 31. svibnja, WHO s partnerima posvuda obilježava Svjetski dan nepušenja, naglašavajući zdravstvene rizike povezane s korištenjem duhana kao i zalaganje za učinkovite politike za smanjenje potrošnje duhana. Tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana nepušenja 2013.: „zabrana oglašavanja duhana, promidžbe i sponzoriranja“.

Ove godine Svjetski dan nepušenja obilježit će se otvaranjem oglednog savjetovališta za nepušenje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, s ciljem formiranja mreže savjetovališta za nepušenje pri županijskim zavodima za javno zdravstvo.