Na tome će skupu svoja iskustva glede transplantacije rožnice i očnog bankarstva predstaviti vrhunski stručnjaci sa tri kontinenta: dosadašnja voditeljica Američkog udruženja očnih banaka prof. Marian Macsai, predsjednik Azijskog udruženja očnih banaka prof. Donald Tan, te predsjednica Europskog udruženja očnih banaka prof. Iva Dekaris.

Osim spomenutih voditelja udruženja očnih banaka, na skupu će govoriti jedan od izumitelja slojevite transplantacije porf. Massimo Busin, predsjednik talijanskog udruženja za transplantaciju rožnice i redovita članica Bugarske Akademije znanosti prof. Petja Vassileva.

O liječenju najtežih bolesti rožnice i očne površine pomoću transplantacije matičnih stanica rožnice govoriti će predstojnik Sveučilišne bolnice u Freiburgu (Njemačka), a o genskoj terapiji zaštite stanica rožnice tijekom njihove pohrane u očnoj banci i nakon transplantacije govoriti će dr. Thomas Fuchsluger iz Sveučilišne bolnica u Dusseldorfu, jedan od vodećih njemačkih znanstvenika koji se bavi genskom terapijom u liječenju bolesti rožnice.

Neposredno nakon ovoga simpozija, dana 18. i 19. siječnja u Hotelu Westin održati će se XXV godišnji skup Europskog udruženja očnih banaka u organizaciji bolnice „Svjetlost" i Hrvatskog društva liječnika za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Na skupu će sudjelovati više od 200 učesnika iz preko 20 zemalja, a osim predavanja na temu transplantacije i očnog bankarstva sudionici će imati mogućnost uvježbavanja metoda slojevite transplantacija u tzv. wet-labu, gdje uz superviziju europskih stručnjaka mogu isprobati operacije uživo.

Značaj ovoga simpozija jest prijenos znanja o ovom zdravstvenom problemu koji zahvaća veliki broj bolesnika. Naime, danas je oko 20 miliona ljudi slijepo radi bolesti rožnice i većina tih bolesnika može povratiti svoj vid operacijom transplantacije rožnice. Iako je transplantacija rožnice najčešće izvođena transplantacija te je i najuspješnija, u slabije razvijenim zemljama svijeta postoje duge liste čekanja na donorsko tkivo. Veliki pomak u učestalosti izvođenja i samoj sigurnosti transplantacije rožnice učinjen je otvaranjem očnih banaka, specijalnih laboratorija u kojima se organizirano prikupljaju donorske rožnice te se testira njihova kvaliteta i sigurnost prije same operacije. Sve zemlje koje imaju dobro razvijeno očno bankarstvo imaju i riješen problem čekanja na transplantaciju rožnice i njihovi bolesnici dobivaju donorsko tkivo adkevatne kvalitete i sigurnosti. Posljednjih 10-ak godina u transplantaciji rožnice došlo je do velikih promjena u kirurškoj tehnici, te se sve veći broj transplantacija rožnice odvija na način da se transplantira samo oboljeli sloj rožnice, a ne njena puna debljina, što se zove slojevita (ili lamelarna) transplantacija. Na taj način operacija postaje lakša za bolesnike i vid im se oporavlja značajno brže nego nakon transplantacije pune debljine rožnice.