Bila je to ujedno prilika za prikaz rezultata kojima se Hrvatska transplantacisjku medicina vinula do samog svjetskog vrha. Priznanje je upućeno i od strane predsjednika Eurotransplanta prema koje je Hrvatska najuspješnija članica, a pohvala je stigla i od predstavnice Europske komisije da je Hrvatska na području transplantacije i darivanja organa daleko aktivnija i naprednija od mnogih zemalja članica EU te nas često navode drugim članicama kao primjer. Naime, posljednjih 10 godina, koliko osobno pratim ovo područje, malo se toga promijenilo na globalnoj transplantacijskog sceni; gotovo iste dileme i dalje su prisutne u svim zdravstvenim sustavima, a osnovna i najvažnija je kako povećati broj donora odnosno organa za presađivanje te smanjiti nesrazmjer između potreba i ponude. Posljednjih nekoliko godina jedino su Portugal i Hrvatska napravile značajan pomak i višestruko povećale broj donora, dok broj donora u ostalim europskim zemljama i dalje stagnira ili se povećava tek za nekoliko postotaka godišnje. U Bruxellesu je u tijeku sastanak nadležnih tijela zemalja članica za darivanja i presađivanja organa na kojem se predstavljaju projekti, razmjenjuju iskustva i utvrđuju zajedničke, europske smjernice, a sve sa zajedničkim ciljem: povećati broj organa za presađivanje i smanjiti vrijeme čekanja pacijenta. EU je usvojila 2009. godine akcijski plan kojim želi potaknuti zemlje članice na intenzivniji angažman zdravstvenih institucija na povećanju broja organa dostupnih za presađivanje, te direktivu kojom propisuje obvezne EU standarde i zahtjeve kvalitete i sigurnosti organa za presađivanje. Hrvatska je, u samo protekle tri godine, povećala broj donora za 118 posto, a u 2010. godini bilježi rekordno povećanje broja donora od čak 64,9 posto, i broja transplantacija (54 posto). Liste čekanja su smanjene za 19 posto u odnosu na 2009 godinu. Hrvatska se tako, uz Španjolsku i Portugal, 2010 godine pozicionirala u vodeću zemlju svijeta i poželjan organizacijski model kojeg nastoje slijediti zemlje jugoistočne Europe. Transplantacijska medicina zasigurno predstavlja jedinstveno područje hrvatske medicine i cjelokupnog zdravstvenog sustava, koje se, u svjetskim okvirima, može pohvaliti takvim rezultatima.

Fenomen koji se dogodio u Hrvatskoj, koja se samo 10 godina ranije nalazila na začelju Europe, a danas se nalazi na samom vrhu svjetske scene, biti će svakako podrobnije analiziran u stručnim krugovima i opisan kroz mnoge stručne radove. Recept našeg uspjeha zapravo je jednostavan, no istovremeno ne nudi instant rješenja drugim zemljama. Naime, rezultati ostvareni u 2010. godina kruna su višegodišnjih napora i sustavnog ulaganja, utemeljenih na jednoznačnom opredjeljenju struke i zdravstvene politike, o transplantacijskom programu kao nacionalnom javno-zdravstvenom interesu Hrvatske. No, ono što zemlje u regiji može ohrabriti na putu razvoja donorskog programa i transplantacijskog sustava jest primjer Hrvatske kao dokaz da i ekonomski manje razvijene zemlje mogu biti uspješne ukoliko postoji konsenzus stručne zajednice i zdravstvene politike o transplantaciji kao nacionalnom javno-zdravstvenom interesu, te podrška i povjerenje građana u transparetnost i pravične kriterije dodjele organa. Podrška medija, upravo u tom segmentu povezivanja zdravstvenog sustva, pojedinaca, institucija i javnosti, od neprocjenjive je vrijednosti. Regionalni centar u suradnji s institucijama zemalja JI Europe nadležnima za transplantaciju provoditi će niz aktivnosti usmjerenih na unaprjeđenje transplantacijskih programa u regiji.

Mirela Bušić